Padom temperature i nedostatkom sunčanih sati jesenske boje polako obuzimaju naše dane. Laganu odjeću postepeno mijenjamo toplijom, a i naše je tijelo prisiljeno ‘mijenjati brzinu’ i koristiti jesensku prehranu, piše HZJZ.
Sunce u našim životima donosi mnogo više od lijepog vremena, svjetla i topline: pruža nam dragocjeni vitamin D koji tijelo stvara kada sunčeva svjetlost dodiruje kožu. O dovoljnoj dozi vitamina D naročito treba paziti kod djece pa se pobrinite da sunce nadomjesti jesenska prehrana.
Najbolji su izvori vitamina D plava i masna riba kao što je srdela, inćun, tuna, skuša, pastrva i losos, dok nam jesen nudi i vegetarijanski izvor vitamina D – gljive! Ove namirnice, osim što su mnogima često izlika za izlet u šumu, jedan su od najboljih pojačivača imuniteta. Poboljšanju raspoloženja i jačanju imuniteta doprinijeti će i jesensko voće i povrće bogato vitaminima i mineralima, koje tokom jeseni grije nepce odličnim okusom, a organizam nutritivnim svojstvima.
Mirisni kesteni, jesenska bundeva, slatki krompir, korjenasto povrće i jabuke samo su dio blagodati plodne jeseni koje nosi energiju sunca i vitalnosti, boje zdravlja i pravi izbor za našim stolom. Iz Zavoda za javno zdravstvo preporučuju stoga kako se hraniti u jesenskim danima.
Varivo – favorit jesenskog jelovnika
Topla jušna jela odnosno variva čine sastavni dio domaće tradicijske kuhinje. U prošlosti su ovo jelo, najčešće spravljeno od mahunarki, pripremale naše bake u nedostatku izobilja namirnica koje se danas nudi. Kuhanje variva nema mnogo pravila, već je najbolje voditi se vlastitim ukusom pri odabiru namirnica. Varivo se može napraviti od svake namirnice, a poželjno je da u njemu bude povrće svih vrsta: od kupusa do krumpira, luka i češnjaka, cjelokupnog spektra tikvica, patlidžana, paprike i rajčice ili omiljenih različitih grahorica.
Umjesto klasične zaprške može se iz jela koje želimo zgusnuti izdvojiti dio povrća ili mahunarki, protisnuti ga i vratiti u lonac. Za pripremu variva su odlične i žitarice poput riže, ječma i prosa koje puštaju sluz, te zobene pahuljice i mekinje koje se raskuhaju u jelu i obogate ga korisnim prehrambenim vlaknima. Iako predstavljaju nutritivno kvalitetan izbor obroka u svakoj sezoni, variva su posebno popularna na nižim temperaturama, kad je organizam potrebno zagrijati.
Zimnica i za velike i male
Kao što je potrebno napuniti smočnicu, važno je jesen iskoristiti i za pripremanje svojevrsne ‘zimnice’ u našem tijelu. Opskrbimo li se korisnim i blagotvornim sastojcima jesenskih plodova, i naš organizam, a ne samo smočnica, spremno će dočekati zimu.
Rana je jesen vrijeme kada se zreli i mirisni plodovi pretvaraju u slasne voćne namaze. Tamno bobičasto voće, višnje, maline, marelice, šljive i šipak neke su od vrsta voća koje se najčešće ukuhavaju. Umjesto raskuhavanja voća sa šećerom da bi se sadržaj zgusnuo, možemo staviti manje ili čak nimalo šećera, jer su mnoge vrste voća dovoljno prirodno slatke. Ako čeznemo za slatkoćom, uvijek možemo dodati zdravija sladila poput meda, stevije, agavinog sirupa ili suhog voća.
Priprema zimnice kod kuće može biti osobit doživljaj – od odabira namirnica, pripreme, stvaranja zimnice do samog kušanja. Pritom se možemo zabaviti i miješati razno voće, povrće i začine prema vlastitim željama i ukusu i stvoriti zalihu izvrsnih delikatesno ukiseljenih vrsta povrća, domaćih miješanih salata, ajvara i drugih umaka.
Pripremamo li slanu zimnicu s octom, uvijek je najbolje upotrijebiti domaći vinski ili jabučni ili ocat od nekog drugog voća, dok začine i sol dodajemo prema ukusu, ali bi to svakako trebala biti morska ili himalajska sol. Prirodno kiseljenje sezonskog povrća nastaje prirodnom fermentacijom pomoću korisnih bakterija koje povoljno probiotički djeluju na naše zdravlje. U takvom su povrću očuvani vitamini A,C,D,E i K te antioksidansi. Kupovno ukiseljeno povrće valja izbjegavati jer sadrži veliku količinu skrivenih šećera i soli.