Tu se prije svega misli na šećer, koji se danas nalazi u svim proizvodima poput čipsa, kečapa, peciva, gotovih supa, ima ga čak i u čajevima, a svakako najviše ga sadrže slatkiši i sokovi. Kada djeca konzumiraju velike količine šećera, njihova tijela proizvode ogroman val energije, a tijelo kompenzira ovaj brzi uspon i pad te izaziva stresna ponašanja koja se kod djece manifestuju kao hiperaktivnost, anksioznost, nedostatak kontrole, razdražljivost i agresivnost. Potvrđena je i povezanost unosa šećera s manjim koeficijentom inteligencije te lošijim rezultatima u školi.  Stoga, sve više nutricionista, ljekara i stručnjaka za hranu preporučuju drastično smanjenje količine šećera u dječjoj prehrani, čime se znatno mogu smanjiti neželjena ponašanja kod djece.

– Djeca koja konzumiraju namirnice koje obiluju prostim šećerima dobiju nagli priliv energije tzv. energetski boost, a takva vrsta energije se jako brzo istroši, ne učestvuje u rastu i razvoju organizma. Jednom naviknuti na stalni unos šećera postaju ovisni i traže još, stvara se začarani krug koji ne čini dobro ni roditeljima, a pogotovo djeci. Danas su dostupni lagani, brzi i zdravi obroci koje roditelji zajedno s djecom mogu pripremati. Ili još jednostavnije, voće poput banane izvrsna je užina, koja sadži prirodne šećere, djecu obskrbljuje energijom prijeko potrebnom za učenje, igru i svakodnevne izazove, naglasila je doc. dr. sc. Irzada Taljić.

Ograničenje unosa šećera od presudne je važnosti za pravilan rast i razvoj djece, a zasniva se na davanju prednosti prirodnim i što manje prerađenim izvorima šećera koji se nalaze u medu, voću ili žitaricama. Roditelji na prvom mjestu odlučuju o tim ograničenjima, a svojoj djeci trebaju biti uzor u stvaranju zdravih prehrambenih navika. Vrtići i škole, kao i osoblje unutar njih, također trebaju biti podrška roditeljima u ishrani djece te u menijima ponuditi više nutritivno vrijednih obroka. Ishrana u kojoj preovladavaju šećeri te brza hrana dovode do nedostatka bjelančevina, željeza, kompleksa B vitamina, utječu na pad imunog sistema, lošiji rad nervnog sistema te slabiji rast.  Nedovoljna, kao i prekomjerna ishrana nepovoljno utječe na rast i razvoj djeteta i pridonosi nizu oboljenja u starijoj životnoj dobi, poput gojaznosti, dijabetesa, osteoporoze, hipertenzije i arteroskleroze.

– O posljedicama nezdrave ishrane u našoj okolini, bilo da se radi o odraslim osobama ili djeci, govori se jako malo te su potrebna dugoročna rješenja i preventivne mjere kako bismo osigurali zdraviju populaciju i kvalitetniji život naše djece. Projekat ‘’U zdravoj školi zdrava djeca’’ važan je korak ka promjenama i dobra platforma za prevenciju, ali i sistemsko rješavanje gojaznosti kao posljedice nezdrave ishrane kod školaraca, istakla je doc. dr. sc. Irzada Taljić.

Upravo zbog toga Merkur BH osiguranje pokrenulo je projekat ‘’U zdravoj školi zdrava djeca’’ koji ima za cilj promjenu i poboljšanje prehrambenih navika djece školske dobi. Namijenjen je svim osnovnim školama u BiH, a Merkur BH osiguranje će finansirati implementaciju najboljih projekata. Osim toga, projekat je okupio brojne stručnjake iz oblasti ishrane i zdravlja koji će različitim aktivnostima ukazati na problem pretilosti u bh. školama nastao uslijed manjka fizičke aktivnosti i nezdrave ishrane te educirati roditelje i mališane o preventivnim djelovanjima i navikama za kvalitetniji život. Ovakvim i sličnim projektima koje će provoditi u narednom periodu, Merkur BH osiguranje oprjedjeljeno je ka društveno odgovornom poslovanju, unaprjeđenju zdravlja svakog čovjeka te promoviranju zdravog životnog stila.

(Školski.ba)