Prava riznica znanja, sa preko 10 i po hiljada rukopisa, čuva Gazi Husrev-begova biblioteka. Osim onih koji tretiraju islamske nauke, veliki je tu broj rukopisa iz prirodnih nauka, astronomije, matematike i drugih oblasti.
– Ti rukopisi su prepisivani u različitim dijelovima svijeta, veliki dio njih nastao je ovdje na našim prostorima, što je dokaz da je BiH bila na aktivan način uključena u islamski kulturno-civilizacijski krug, komentarisao je Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-beogove biblioteke.
No, najponosniji su na rukopis koji datira iz 1105. godine – rukopis 85 godina stariji i od Povelje Kulina bana.
– Najstariji rukopis koji biblioteka ima je Ihja ulumi-din, od islamskog filozofa Gazalija koje je prepisano 1105. godine, pet godina prije Gazalijeve smrti. To je najstariji prepis ovog rukopisa na svijetu. Mi ovih dana nastojimo da uradimo njegovo reprint izdanje, dodao je Lavić.
Svi rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci snimljeni su na mikrofilm, a interes studenata i istraživača za njihovu građu svakodnevno je veći. Unapređujući uvjete za rad i istraživanje i obogaćujući svoj fond dočekuju 480. godišnjicu postojanja.
(N1)