Djeca i sport u doba COVID-19 pandemije

Kako postići to da djeca imaju dovoljno tjelesnih aktivnosti?

 Djeca i sport u doba COVID-19 pandemije

Kada govorimo o tjelesnoj aktivnosti, ona ne mora nužno značiti aktivnost koja uključuje bavljenje sportom kao što su plivanje, nogomet, atletika, jer u doba pandemije ili za vrijeme ”lockdowna” djeca nemaju priliku da prakticiraju sportove, navodi profesor sporta Amar Muhić.

– Dakle, sama igra, pomoć roditeljima u obavljanju kućnih poslova, rad u vrtu ili bašti, odlazak u kupovinu namirnica se može posmatrati iz ugla tjelesne aktivnosti jer, dok obavljaju sve prethodno navedene radnje, kreću se i od takve tjelesne aktivnosti tijelo i um imaju koristi, rekao je Muhić, prenose bebe.avaz.ba.

Jačanje mišića

Redovna tjelesna aktivnost, dodaje on, može smanjiti krvni pritisak, pomoći u kontroli tjelesne težine, umanjiti rizik od dijabetesa tip 2 i mnogih drugih neželjenih stanja.

Kod naše najmlađe populacije redovna tjelesna aktivnost pomaže u zdravom rastu i razvoju te smanjenju rizika od bolesti u kasnijem životu, a redovnom aktivnošću djeca mogu razviti snagu kako gornjeg tako i donjeg dijela tijela. Samim tim, postaju korisni prvo svojoj porodici, a onda i društvenoj zajednici u kojoj žive.

Djeca mlađa od 5 godina trebala bi provoditi najmanje 180 minuta dnevno u tjelesnim aktivnostima, s tim da djeca u dobi od 3 do 4 godine trebaju provesti sat dnevno u aktivnostima umjerenog do visokog intenziteta. Djeca i adolescenti u dobi od 5 do 17 godina trebali bi provoditi najmanje 60 minuta dnevno u aktivnostima umjerenog do visokog intenziteta, uključujući aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti, i to najmanje tri dana u sedmici, ističe Muhić.

Planiranje aktivnosti

Biti aktivan za vrijeme pandemije, kaže Muhić, predstavlja izazov ako uzmemo u obzirom da su mogućnosti zabavljanja tjelesnim aktivnostima ograničene, još je važnije planirati aktivnosti te na taj način smanjiti vrijeme u dugotrajnom sjedenju uzrokovano online nastavom, dakle potrebno je osigurati više kretanja, a manje sjedenja.

Ukoliko djeca nisu redovno aktivna, ono što treba jeste da počnu polako i s aktivnostima niskog intenziteta, poput hodanja i vježbi slabijeg opterećenja. Počnite s kraćim trajanjem, primjerice 5-10 minuta te postepeno povećavajte aktivnost tokom nekoliko sedmica, do 30 ili više minuta. Bolje je i sigurnije biti aktivan kraći vremenski period u više navrata, nego pokušavati biti aktivan na duga razdoblja ako niste za to spremni, dodaje Muhić.

Ograničiti vrijeme sjedenja

Pokušajte djeci ograničiti vrijeme provedeno sjedeći, bilo da je riječ o učenju, gledanju televizije, čitanju, korištenju društvenih mreža, igranju videoigara, navodi Muhić. Smanjite dugotrajno sjedenje pomoću kratkih pauza od 3 do 5 minuta svakih 20 do 30 minuta.

Jednostavno, neka ustanu i istegnu se ili, još bolje, prohodaju po kući, izađu u vrt ili hodaju po stepenicama. Jedino kretanjem i istezanjem mogu poboljšati svoje zdravlje.

Možda te i ovo zanima?