Foto: Al Jazeera Balkans

Život Medine Čolić (21) iz Bosanske Krupe, nekada uspješne učenica Unsko-sanskog koledža, nakon osvajanja zlatne medalje na BOSEPO olimpijadi 2012. godine za projekat “The Future Energy Carrier“, više nije isti.

– Znam da ekonomska, socijalna i svaka druga situacija u Bosni i Hercegovini je više nego loša, ali prihvatiti slabosti nekad znači i ključ uspjeha, kaže Medina.

BiH kao odskočna daska

Medina je trenutno student četvrte godine na North American University u Houstonu, država Texas, i govori o svojim počecima, ljubavi prema nauci i studiju u Sjedinjenim Američkim Državama.

– The Future Energy Carrier projekat koji nam je donio tri zlatne i tri srebrene medalje razvio se od ideje da koristimo ono što imamo kako bi smo proizveli nešto novo. Kao učenice 3. razreda srednje škole, zajedno sa tadašnjim mentorom profesorom Mehmetom Okuyucu, drugarica Šejla Hujić i ja smo došle na ideju da radimo na proizvodnji hidrogena iz biomase koju možemo naći u više oblika, koristile smo u Microbial Electrolysis Cell, iz koje smo kao proizvod dobile hidrogen, koji je prenesen u tečno stanje, može da služi kao gorivo za pokretanje auta i drugih mehanizama. Nauka je uvijek bila moja velika ljubav. Srednja škola i naučni projekti koji su me odveli na mnoga svijetska takmičenja su učvrstili tu ljubav i učvrstili moje ubjeđenje da je upravo to ono što želim da radim u budućnosti, pojašnjava Medina svoje početke i ulazak u svijet nauke.

Nagrada za trud

Medina se nije zadovoljila domaćim zlatom i prestižnim nagradama, već je svoje naučne sposobnosti odlučila iskušati na svjetskoj naučnoj sceni. Tako je ona 2012. godine sa svojom prijateljicom Šejlom Hujić otputovala u Ameriku u grad Houston, koji se nalazi u državi Texas, gdje su se takmičile sa mladim naučnicima iz cijelog svijeta i osvojile srebrenu medalju za svoj izum. Poslije medalje koju su donijele sa olimpijade u Hustonu, Šejla i Medina su uspješno predstavljale naučne projekte i Bosnu i Hercegovinu u Turskoj i Holandiji, gdje su, također osvojile zlatne medalje.

Nizanje medalja i Medinina odlučnost u radu na onome što voli, nije ostala neprimjećena. Poslje toga je usljedio novi uspjeh, kada je Medina dobila poziv sa Harvard Medical School-a da sudjeluje kao istraživački asistent na preddiplomskom studiju, kako bi stekla dodatno istraživačko iskustvo, a zatim je ostala da studira na prestižnom fakultetu Computer Science and Physical Sciences na North American Universityu u Hustonu.

– Student sam četvrte godine na odsijeku inžinjeringa u oblasti nauke o računarima, sa dvije podstruke (minors); jedna u hemiji i fizici, a druga u matematici. Ono što mnoge začudi kad je u pitanju moj trenutni rad, svakako je moj interes i ljubav prema biomedicinskim naukama iako to nije struka koju studiram. Ali kao jednostavan odgovor na to uvijek volim kazati da je nauka veoma široka oblast, i da je svaka grana nauke usko povezana sa drugom. Nauku o računarima, i matematička utvrđenja vidim kao perfektno sredstvo da pokažem značaj i ljepotu biomedicinskih nauka. Biologija, ili preciznije genetika je nukleus tj., glavni izvor informacija o nama samima, i to je ono što me najviše inspiriše u mom istraživačkom radu. Kada je u pitanju težina onog što studiram i usklađenost mojih istraživanja u Churchman labu, sa sigurnošću mogu kazati da su volja i strast za nečim ključ u održavanju balansa, ističe Medina Čolić.

Olakšano studiranje

O uslovima i razlikama studiranja u Sjedinjenim Američkim Državama i kod nas, Medina kaže da je tamo na određen način lakše studirati iz razloga što su planovi i programi usmjereni uglavnom na ono što određeni odsijek u svom prefiksu imena nosi, a odnos na relaciji student-profesor je mnogo drukčiji od ovdašnjeg koji je isuviše formaliziran.

– Studij ovdje je u mnogome lakši nego u Bosni i Hercegovini, jer student može da se fokusira na studiranje onog što želi da bude i nauči, bez gubljenja vremena sa drugim predmetima. Pored toga rad i odnos sa profesorima je puno bolji u poređenju sa onim u Bosni. Profesori su uvijek otvoreni za razgovor i saradnju, kako o nastavnom gradivu tako i o vannastavnim temama. Jedina mana studirana ovdje jeste udaljenost od porodice i prijatelja. Ali zahvaljujući današnjoj tehnologiji i ta nostalgija se ublaži, navodi Medina.

Mladima se nude šanse

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Amerika mladima nudi kvalitetne studijske programe i priliku za zapošljavanje. Samo je bitna želja i htjenje, ostalo je lako smatra Medina.

– Kada je u pitanju obrazovanje i posao, zahvaljujući mnogim opcijama koje Amerika nudi mladi ljudi lako mogu pronaći nešto što ih interesuje. Međutim, da bi održali to i bili uspješni, treba da posvete određeno vrijeme i pažnju tome. Po pitanju mladih ljudi u Bosni i Hercegovini ne mogu puno da kažem jer već četiri godine nisam tamo. Ali iz onoga što vidim i čujem od svojih prijatelja, primjetno je da još uvijek ima dosta nepravde i korupcije, što definitivno nije put do boljeg sutra, kaže Medina.

Obrazovanje ključ uspjeha

Medina se ne planira još vratiti u domovinu, jer njena je želja, kaže, da u Americi završi i doktorski i postdoktorski studij, a onda će detaljnije da razmisli o svemu i donese odluku šta će dalje. Mladima je na kraju poručila da budu uporni u postizanju onoga što žele uprkos teškim uslovima i okolnostima u kojima žive.

– Znam da ekonomska, socijalna i svaka druga situacija u Bosni i Hercegovini je više nego loša, ali prihvatiti slabosti nekad znači i ključ uspjeha. Obrazovanje treba da bude naše najjači alat pri gradnji bolje i svijetlije budućnosti. U tom kontekstu bi savjetovala mladima da ne bježe od obrazovanja, već naprotiv da se edukuju i podstiču na obrazovanje nove generacije, kazala je na kraju Medina Čolić, Krupljanka koja studira u SAD-u.

(Al Jazeera Balkans)