• 28.11.2020.

Zašto sijedimo i kako neko osijedi u mladosti?

Jeste li se nekada pitali zašto naša kosa sijedi?

 Zašto sijedimo i kako neko osijedi u mladosti?

Starenje je prirodni proces koji mnogi prihvataju, ali ima i onih koji nisu dovoljno pripremljeni na takvu vrstu promjene.

Tako nekima sijeda kosa itekako teško pada. Zašto sijedimo?

Naučnici objašnjavaju kako kosa bijeli nakon što tijelo prestane izlučivati melanin. Folikule kose proizvode melanin, pigment koji čini kosu crnom, plavom, smeđom ili crvenom. Kad je proizvodnja melanina smanjena, kosa gubi pigment i postaje sijeda. Neki ljudi to iskustvo prožive već sa 25, a većina tek sa 40 ili 45 godina.

U nastavku izdvajamo još neke razloge zašto sijedimo.

Pušenje je navika koja ima veliki uticaj na proces starenja i osim na srce, pluća, arterije, vene i ostale organe, utječe i na kosu i kožu. Pušenje je tihi ubica folikula, piše Faktor.ba.

Jaka je povezanost između hroničnog stresa i sijede kose. Ljudi koji su izloženi velikom stresu duže vrijeme, imaju više izgleda da ranije osijede.

Postoje bolesti koje mogu utjecati na folikule kose. Ljudi koji boluju od autoimunih bolesti imaju veću vjerovatnoću za ranije gubljenje pigmenta. Problemi sa štitnjačom, ekcem ili psorijaza također, mogu uticati da kosa sijedi.

Nedostatak vitamina B12 je najviše odgovoran. Jedite uravnoteženo kako biste duže živjeli.

Otpadanje malih pramenova može biti izazvano alopeciom areatom, autoimunom bolesti uzrokovanom velikim promjenama u organizmu poput trudnoće ili bolesti pri kojoj imunološki sistem slabi i time utječe na smanjenje folikula dlake. Isto tako, citostatici, vitamin A i njegovi derivati, antidepresivi, hormoni (testosteron), lijekovi za smanjenje masnoća u krvi, kao i određene vrste lijekova za visok pritisak također mogu izazvati prekomjerno opadanje kose.

Imate li mnogo sijedih, a mlađi ste od 35 godina, moguće je da vam nedostaje vitamina B12, ali i vitamina B9, znanog i kao folna kiselina. To može biti uzrokovano i lošim kvalitetom krvi te problemima s bubrezima, poremećajem rada štitnjače, ali i kožnom bolešću kao što je vitiligo.

Kosu čini protein keratin, pa njihov nedostatak u prehrani može oslabiti dlaku toliko da ona vrlo lako puca. Lomljivu kosu uzrokuje i pothranjenost.

Naime, dijete koje podrazumijevaju niski unos ugljikohidrata mogu utjecati na pojačano opadanje, ali i kvalitet, zbog čega ona može postati tanka i lomljiva. Krivca za lomljivu kosu možete pronaći i u nedostatku vitamina A ili H (biotina) te pretjeranom izlaganju kose UV zrakama.