Savjeti za roditelje: Kako pratiti razvoj sluha kod djece?

Evo šta bi vaše dijete trebalo čuti i izgovarati u skladu sa dobi.


Foto: Envato
Foto: Envato

Oštećenje sluha u pravilu se otkrije kasno, najčešće u dobi od dvije ili tri godine, kad se govor ne razvija pravilno. Donosimo vam obrazac po kojemu bi se sluh i govor trebali razvijati.

0 – 3 mjeseca

  • Uznemiri se na jake zvukove
  • Mijenja brzinu sisanja na zvuk
  • Širi oči i smiješi se kad čuje poznati glas

4 – 6 mjeseci

  • Reagira na muziku gugutanjem
  • Očima traži izvor zvuka
  • Zapaža zvučne igračke

7 – 12 mjeseci

  • Okreće se i gleda u smjeru zvuka
  • Uživa u zvuku igračaka i zveckalica
  • Raduje se brojalicama i pjesmicama
  • Prepoznaje i razumije česte riječi (ne, pa-pa, ma-ma)

1 – 2 godine

  • Pokazuje imenovane slike u slikovnici
  • Na zahtjev pokazuje dijelove tijela
  • Slijedi jednostavne naredbe i razumije jednostavna pitanja (Baci loptu! Poljubi bebu! Gdje su cipele?)
  • Sluša jednostavne priče i pjesmice

2 – 3 godine

  • Razumije razlike u značenju (ide – stane, u – na, veliko – malo, gore – dolje)
  • Slijedi dva zahtjeva (Uzmi knjigu i stavi je na stol!)

3 – 4 godine

  • Čuje vas i kad ste u drugoj sobi
  • Čuje TV ili radio na istoj glasnoći kao ostali članovi porodice
  • Razumije jednostavna pitanja (Ko? Što? Gdje?)

4 – 5 godina

  • Voli kraće priče i odgovara na jednostavna pitanja vezana uz njih
  • Čuje i razumije većinu rečenog kod kuće ili u vrtiću, piše Miss7mama.24sata.hr.

Obrazac razvoja govora kod beba i male djece

0 – 3 mjeseca

  • Glasa se dugim vibrirajućim samoglasnicima
  • Dok mu se obraćate, često ispušta zvukove
  • Plače različito za različite potrebe

4 – 6 mjeseci

  • Glasa se različitim glasovima, uključujući p, b i m
  • Vokalizira uzbuđenje i nezadovoljstvo
  • Glasa se grleno kad je samo ili se igra s vama

7 – 12 mjeseci

  • Brbljanje uključuje duge i kratke skupine glasova (bababababa, tata)
  • Služi se govornim glasovima, a ne plače, kako bi zadobilo i održalo vašu pažnju
  • Oponaša različite govorne zvukove
  • Govori od 1 do 2 riječi sa značenjem (mama, tata, pa-pa, ne)

1 – 2 godine

  • Svaki mjesec govori sve više riječi
  • Koristi se pitanjima od 1 do 2 riječi (Gdje beba? Ide pa-pa. Što to?)
  • Sastavlja po dvije riječi
  • Koristi se različitim suglasnicima na početku riječi

2 – 3 godine

  • Ima riječi za gotovo sve stvari i pojmove
  • Koristi se rečenicama od 2 do 3 riječi
  • Govor je većinom razumljiv poznatom krugu slušača
  • Često traži predmete imenujući ih ili na njih obraća pažnju ako se spomenu

3 – 4 godine

  • Govori o događajima u vrtiću
  • Govor je najčešće razumljiv i nepoznatima
  • Služi se brojnim rečenicama koje imaju četiri i više riječi

4 – 5 godina

  • Služi se pravilnim rečenicama
  • Zna ispričati priču
  • Lako komunicira s ostalom djecom i odraslima
  • Većinu glasova izgovara pravilno

Kako izgledaju pretrage sluha?

Oštećenje sluha u najvećem se broju slučajeva nalazi u pužnici, u osjetnim stanicama u kojima se mehanička energija zvuka hemijskim procesima pretvara u bioelektričnu i dalje prenosi u središnji slušni sustav. Zdrava pužnica na podražaj zvukom odgovara ehom koji se bilježi osjetljivim mikrofonom. Taj eho se zove otoakustička emisija (OAE). Pretraga je bezbolna.

Također se provodi sveobuhvatni probir novorođenčadi na oštećenje sluha (metoda OAE). Statistički izvještaji pokazuju da se provodi kod otpusta iz rodilišta u oko 96 posto novorođenčadi, a oko četiri posto naknadno, iz različitih razloga. Primjena drugih metoda potrebna je u 1-6 posto novorođenčadi.

Prema nastanku, oštećenje sluha dijeli se na prirođeno ili stečeno. Stečeno oštećenje sluha nastaje kao posljedica prenatalno preboljele citomegalovirusne infekcije, toksoplazmoze, sifilisa, rubeole ili infekcije herpes simpleks virusom. Prijevremeno rođena, kao i ostala rizična djeca posebno su izložena tom riziku.

Oštećenje sluha može biti izazvano i ototoksičnim lijekovima. Postnatalno slušno oštećenje može se javiti kao posljedica bakterijskog meningitisa, traume ili nekih jakih zvučnih podražaja.

Dugogodišnja praćenja pokazuju da je od 70 do 80 posto zabilježenih oštećenja pri otpustu iz rodilišta (prirođeno), a od 20 do 30 posto slučajeva nastane poslije, najčešće zbog nekih bolesti ili traumatskih ozljeda glave.