Nakon proučavanja gena voćnih mušica, naučnici sa Univerziteta Leicester identificirali su gotovo 80 gena koji su povezani s preferiranjem jutra, odnosno noći.

Prijašnja istraživanja pokazala su da je većina ljudi produktivna ili rano ujutro ili kasno navečer – prednost koju nazivamo kronotip. Iako se mnoga istraživanja bave efektima kronotipa, sve dosad nije postojalo mnogo istraživanja o uzroku kronotipa.

U ovom novom istraživanju koristili smo voćne mušice (lat. Drosophila melanogaster), čiji je genetski sat vrlo sličan čovjekovom, kako bismo dobili prvi uvid u molekularnu bazu preferencije jutra ili noći. Pošto je genetski sistem insekata vrlo sličan genetskom sistemu čovjeka, postoji velika šansa da su neki geni koje smo identificirali kod mušica važni za preferenciju jutra ili noći kod čovjeka, objašnjava član tima Eran Tauber.

Tokom istraživanja tim je identificirao dvije vrste mušica – one koje su bile najaktivnije ujutro i one koje su bile najaktivnije navečer, te je uporedio njihove gene. Tim je otkrio otprilike 80 gena koji su naizgled povezani s kronotipom mušica, no zanimljivo je da ti geni nisu oni koji regulišu naš tjelesni sat. Umjesto toga, bili su uključeni u širok raspon molekularnih veza.

Ovo mijenja naš pogled na tjelesni sat, od pacemakera koji daje ritam, pa do sustava koji komunicira s okolinom, kaže jedan od vođa tima, Ezio Rosato.

Još je zanimljivija činjenica da molekularni procesi u noćnim tipovima nisu zakašnjeli u odnosu na jutarnje tipove, već su bili potpuno drugačiji.

Na ovo ponašanje možemo se osvrnuti uz pomoć ‘fliper teorije’. Jednom kad ekspresija gena zakasni, nastavlja se potpuno drugačiji molekularni proces, slično loptici u fliperu koja svaki put uzima drugačiju ulogu. Svrha je možda ista ili vrlo slična, no različiti molekularni procesi rezultiraju različitim putevima, kaže Tauber.

Naulnici su objavili svoja otkrića u časopisu Frontiers in Neurology, i sada će nastaviti s istraživanjem jesu li isti ti geni uključeni u sličan proces u ljudima.

Krajnji cilj je pronaći pomoć potencijalnim ciljnim grupama kako bi ljudi nadvladali svoj jutarnji, odnosno noćni kronotip. Iako ovo zvuči pomalo ekstremno, treba imati na umu da bi pomoglo pri prevenciji različitih poremećaja, kao što su pretilost i depresija, koji su pak povezani sa stilom života koji nije u skladu s tjelesnim satom.

Ritam života je takav da mnogim ljudima ekonomski i sociološki sat započne dan satima prije nego što to učini tjelesni sat. Tako dolazi do disfunkcije koja se ne odražava samo na dezorijentaciji i problemima spavanja, već i sa stanjima poput pretilosti, mentalnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i tumora. Naše istraživanje je prvo koje će pokušati identificirati gene koji su uključeni u ovaj proces. To će nam omogućiti bolju dijagnostiku i potpunu ličnu medicinu, gdje će jutarnji i noćni tipovi zajedno ići na terapiju, kaže Taubler.

(Znanost.geek.hr)