Nove metode rada u školama: Ne može i ne treba svaki učenik biti odlikaš

Broj odličnih učenika u našim školama svake godine sve je veći, a prema PISA testiranju svaki drugi učenik u BiH je funkcionalno nepismen.


Foto: Envato
Foto: Envato

Zeničko-dobojski kanton, prvi u Federaciji BiH, od septembra počinje s primjenom novih nastavnih planova i programa, prilagođenim standardima Europske unije u okviru nove kurikularne reforme.

Broj odličnih učenika u našim školama svake godine sve je veći, a posljednji PISA testovi pokazaju da je svaki drugi učenik u Bosni i Hercegovini funkcionalno nepismen, piše BHRT.

Akif Kopić samo je jedan od 420 nastavnika iz Zeničko-dobojskog kantona koji sa novom školskom godinom počinje i sa novim metodama rada. Iako iza sebe ima skoro 40 godina radnog staža, u projektu reforme obrazovanja ovog kantona, dobrovoljno učestvuje, kao i svaki pravi pedagoški radnik.

 – Da djeca postignu rezultate u nastavi, ali na način funkcionalniji nego do sad. Jer ovo bubanje zaista nije svrsishodno, ističe Akif Kopić, nastavnik razredne nastave u OŠ “Vladimir Nazor”, u Zenici.

A dokaz da je to istina te ujedno i razlog prve kurikularne reforme u osnovnim školama i srednjem općem obrazovanju u Zeničko-dobojskom kantonu, i u Federaciji, jeste PISA istraživanje, koje kaže:

 – Svako drugo dijete iz naše zemlje je funkcionalno nepismeno, a naši srednjoškolci su na nivou osnovaca iz razvijenih zemalja.

 – Kad smo dobili rezultate PISA istraživanja, to je bilo 2019. godine, to je bio jedan od bitnih motiva, pravaca u kojem trebamo djelovati kada je izmjena nastavnih planova i programa u pitanju, kaže Spahija Kozlić, ministar obrazovanja, nauke, kulture Graphics text i sporta ZDK.

U izmjeni planova i programa te njihovoj prilagodbi evropskim standardima učestvovalo je 150 stručnjaka iz cijele zemlje uz smjernice međunarodnih organizacija.

 – Mi smo osavremenili stare nastavne planove i programe i tako da će i učitelji imati više kreativnosti, više svoje mašte u načinu i kreiranju samog nastavnog procesa, ali će moći sa ovom kurikularnom reformom da se vrednuje učenički rad lakše, vrednuje se rad nastavnika, ali samo vrednovanje i eksterno vrednovanje škola, ističe Aida Salkić, direktorica Pedagoškog zavoda ZDK.

U ovoj sada, eksperimentalnoj fazi dobrovoljno će učestvovati 50 posto škola u ZDK. Nakon toga uslijedit će analiza urađenog, a ključno je, ističu stručnjaci, da svoje mišljenje daju svi uključeni u obrazovni proces.

 – Jako je važno da ova reforma, koja je krenula, čuje emiprijski glas koji ide s terena u narednoj godini, jer to će postiči željene rezultate. Da ne bude, da imamo recimo prosjek u većini škola preko 4, a da imamo rezultate kompetencija potpuno suprotne onim što piše u postignućima, kaže Mirnes Varupa, direktor OŠ “Vladimir Nazor”.

Također dio reforme, osim prilagodbe sredstava te načina poučavanja, jeste i shvatanje da svaki učenik ne može i ne treba biti odlikaš, jer bez toga obrazovanje će se ponovno vratiti na staro, a to znači golem trud bez praktičnog efekta.