Koliko je veliko Sunce?

Prečnik Sunca je veći od milion kilometara (kao prečnik 109 Zemalja), i Sunce sadrži više nego 99,9% mase cijelog Sunčevog sistema. Da možete stajati na samoj površini Sunca, težili biste 28 puta više nego na Zemlji, pošto nas Sunčeva gravitacija zbog tolike mase puno više privlači.

Kako Sunce pravi svjetlost i toplinu?

Sunce je glavni izvor energije za Zemlju. Ova energija se stvara duboko u unutrašnjosti Sunca u procesu po imenu nuklearna fuzija. U tom procesu se četiri atoma vodika spajaju i prave jedan atom helija. Dio preostale materije se pretvara u energiju.

Šta su Sunčeve pjege?

Sunčeve pjege su tamne mrlje na Suncu. Sunčeve pjege izgledaju tamnije od ostalih dijelova površine Sunca zbog toga što su malo hladnije. Iako su hladnije od drugih dijelova one su još uvijek jako tople – oko 4.000 °C. Sunčeve pjege su uzrokovane promjenama u Sunčevom magnetnom polju. Broj Sunčevih pjega koje vidimo se povećava i smanjuje u periodu od jedanaest godina.

Solarne baklje

Ako imate teleskope sa specijalnim filterima možete vidjeti erupcije na krajevima Sunca. Erupcije koje podsjećaju na one izazvane vulkanima. One su na stotine kilometara duge. Neke su čak i veće od Zemlje. Nekada idu toliko daleko od Sunca da se praktično odvoje od njega. Tada se zovu solarne baklje.

Solarne baklje mogu takođe uzrokovati auroru. Aurora izgleda kao prelijepa zavjesa treperećeg svjetla. Ljudi je nazivaju Sjeverna svjetlost (Aurora Borealis) ako je viđena u blizini Sjevernog pola i Južna svjetlost (Aurora Australis) ako je viđena u blizini Južnog pola. Solarni vjetar pogađa i druge planete ne samo Zemlju. Slike aurore se pojavljuju na svakoj planeti osim na Merkuru i Plutonu.

aurora-borealis
Aurora Borealis

Korona

Korona znači kruna. Tako i slika korone izgleda kao kruna. Napravljena je od tankog sloja gasova i dio po dio nje se otpuhuje vani u svemir u obliku solarnog vjetra. Neprestalno se pomjera i mijenja, ali to je teško vidjeti, čak i sa specijalnim teleskopima.

Solarni vjetar

Na vrhu korone, nešto gasa bude otpuhano u Svemir kao solarni vjetar. Gas bude otpuhan jako brzo – oko 60 km/s (oko 216.000 km/h).  Solarni vjetar može čak pomjerati i veće stvari.

U 1960. godini, satelit Echo I je bio postavljen u orbitu. To je bio veliki balon. Kako je bio jako veliki i svijetao, solarni vjetar ga je pomjerao po njegovoj orbiti. U budućnosti, neki svemirski brodovi bi mogli koristiti solarni vjetar da putuju između planeta, koristeći solarna jedra, poput onih na jedrilicama koje plove zemljinim morima.

Heliopauza

Heliopauza je prostor gdje se solarni vjetar sudara sa vjetrovima sa drugih zvijezda (granica Sunčevog sistema). U blizini ove granice, solarni vjetar naglo usporava.

U maju 2005. godine, svemirski brod Voyager I je prošao kroz ovaj prostor i osjetio veliki udar. Taj brod se sada nalazi baš unutar heliopauze. Pošto je to jako daleko od Zemlje, teško je proučavati sve što se dešava u heliopauzi.

Šta je sunčevo vrijeme?

Jeste li znali da Sunce ima vrijeme (vremenske prilike)? Vrijeme na Suncu označava ono što se dešava u sunčevoj atmosferi. Sunčevo (ili solarno) vrijeme utiče na Zemlju. Solarno vrijeme (takođe nazivano svemirsko vrijeme) uključuje sunčevu svjetlost i solarni vjetar.

(Wikipedia / Prilagodila A.L. / Školski.ba)