Stručnjaci: djeca su hronično umorna i nastava u školama trebala bi početi kasnije

Učenici u Indiji u školi moraju biti najkasnije u 6.55 sati. U Bosni i Hercegovini i ostalim zemljama Evrope nastava počinje između 7.30 i 8.00 sati, kako u kojoj zemlji. Roditelji jako dobro znaju koliko se djeci ponekad teško ujutro probuditi te ona često prigovaraju da im je prerano, a na njihovu stranu sada staje i nauka s najnovijim istraživanjima. Britanski stručnjaci tvrde da bi nastava trebala početi kasnije, jer se djeci uskraćuje toliko potrebni san u fazi intenzivnog rasta i razvoja.


Profesor sa Sveučilišta u Oxfordu, Paul Kelly, koji sarađuje s profesorima prestižnog Sveučilišta u Harvardu, nedavno je izjavio kako bi djeca starosti od 8 do 10 godina trebala s nastavom započeti u 8.30, a 16-godišnjaci tek u 10.00 sati ujutro. Razlog su precizne kalkulacije objavljene u njegovoj studiji koje pokazuju kako učenici u Britaniji izgube oko 10 sati sna sedmično.

Hronični nedostatak sna jedan je od glavnih faktora za razvoj mnogih ozbiljnih bolesti, od dijabetesa i pretilosti do depresije, anksioznosti, srčanih bolesti poput visokog krvnog pritiska i srčanog udara. Prvi znakovi hroničnog umora kod djece najčešće su vrtoglavice, glavobolja, potištenost, manjak koncentracije i loše ocjene u školi.

Koliko sna je potrebno različitim dobnim skupinama djece? Prema Američkoj nacionalnoj fondaciji za pitanja spavanja raspored je sljedeći:

0 – 3 mjeseca: 14 do 17 sati dnevno
4 – 11 mjeseci: 12 do 15 sati dnevno
1 – 2 godine: 11 do 14 sati dnevno
3 – 5 godina: 10 do 13 sati dnevno
6 – 13 godina: 9 do 11 sati dnevno
14 – 17 godina: 8 do 10 sati dnevno
18 – 25 godina: 7 do 9 sati dnevno
26 – 64 godine: 7 do 9 sati dnevno
65+ :  do 8 sati dnevno

Prof. Kelly želi pokrenuti TeenSleep projekt testiranja u Britaniji u kojem bi se različite grupe djece slale u školu u različito vrijeme kako bi se pronašao optimalan termin za početak nastave za svaku dobnu skupinu. Posebno je zabrinut za tinejdžere jer neke studije pokazuju kako 8 od 10 tinejdžera pati od nedostatka sna, što u kombinaciji s fiziološkim pubertetskim promjenama itekako djeluje na njihove emocije, koncentraciju, memoriju i sveukupni fizički razvoj.

Učitelji u načelu nemaju ništa protiv da se početak nastave pomakne na 8.30 ili 9.00 sati, ali svojevrsni otpor pružaju roditelji koji žele da njihova djeca počnu s nastavom ranije i završe ranije kako bi poslije podne mogli sudjelovati u vanškolskim aktivnostima i predvečer imali vremena za druženje s porodicom i slobodno igranje.

Neki stručnjaci, poput dr. Ramanathana Iyera koji se ovim pitanjem intenzivno bavi u Indiji, smatraju da je rješenje u poboljšanju takozvane higijene spavanja na kojoj trebaju zajedno raditi učitelji i roditelji. To bi značilo da treba učiti djecu da navečer ne gledaju TV i da se ne igraju na mobitelima, već da najkasnije idu spavati u 20.30 ili 21.00 sat. Uz potrebnih 9 do 10 sati sna, trebali bi se bez problema ujutro probuditi u 6.00, 6.30 ili 7.00 sati. Naime, kod gledanja u ekran prije spavanja može doći do upijanja jake svjetlosti u mrežnicu što inhibira proizvodnju melatononina, hormona koji regulira ciklus spavanja i budnosti.

(klininfo.hr)