Nastavnik matematike: Poplava odlikaša koji to nisu lako se može riješiti

Kako riješiti problem "poplave" odlikaša koji to nisu?


Ilustracija: ENVATO / Školski.ba

Govoreći na temu poplave odlikaša koji to zapravo nisu, nastavnici ne mogu, a da ne pomenu ogroman pritisak roditelja u ovom periodu, da se baš njihovom djetetu da ta jedna šansa više ili ta jedna ocjena više. Ta priča već godinama se vrti u krug i djeluje da niko ne planira da nešto tim povodom i preduzme.

Ovaj problem prisutan je u cijelom regionu, a jedan nastavnik matematike dao je prijedlog kako bi se to moglo riješiti. Njegovo ime je Damir Belavić, a u nastavku pročitajte šta on predlaže.

 – Uz malo drugačije računanje, spoljno vrednovanje i sistem bez ocjena do 4. ili 5. razreda, sve bi to moglo izgledati malo drugačije i bolje. A uopšte nije neki finansijski izdatak. Mislim da smo jako pogriješili negdje u prošlosti kad smo uveli prosjek svih ocjena jer, računajući ga na takav način, prosjek je nepravedan i nema smisla. Takođe, gledajući učenike od 1. do 4. razreda, njih 80% prolazi s odličnim uspjehom, tako da smatram da u tim razredima treba ukinuti vrednovanje sadašnjim ocjenama, kaže ovaj nastavnik i daje sljedeće predloge, prenosi Zelenaucionica.com.

Bez ocjena od 1. do 4. razreda

Prva stvar koju treba ukinuti je vrednovanje ocjenama od 1 do 5 u nižim razredima osnovne škole. Možda samo ostaviti nešto probno u 4. razredu kao priliku za navikavanje na ocjene koje će doći kad pređu na predmetnu nastavu. Za ostale razrede samo izvještaj o usvojenosti ishoda dva do tri puta u školskoj godini. I uvesti spoljno vrednovanje kao orjentir. Jer, budimo realni, ko od 1. do 4. razreda nije odličan po ovim kriterijima? Malo njih. Samo oko 20% učenika nije odlično. I kakav je onda smisao toga da svi budu odlični? Bolje je da budu žedni znanja i istraživanja nego ocjena.

Ukinuti ili promijeniti prosjek ocena

Druga stvar je taj famozni PROSJEK svih ocjena koji treba ukinuti ili promijeniti jer je nepravedan i nema smisla. Nekad prije smo se dogovorili da ćemo računati nekakav prosjek ocjena i onda ako prosjek bude veći ili jednak 4,5 zvaćemo ih odličnim učenicima, a mogli smo se dogovoriti da to bude i 4,6 ili 4,7, zar ne? No, treba da se zapitamo da li je taj prosjek dobro mjerilo? Ta neka čudna formulacija kao što je prosjek ocjena uvukao se u naš sistem i kao nepogrešivi stručnjak vlada umovima učenika, roditelja i učitelja.

Foto: Zelena učionica

Kad ne bi bilo prosjeka ne bi bilo ni navlačenja ocjena. Šta meni znači podatak da je neki učenik 4,40 ili 4,53? Šta mi to govori o njemu? U čemu je razlika? Razlika je u tome da smo mi napisali takva pravila prema kojem jedan spada u kategoriju vrlo dobrih, a drugi u kategoriju odličnih učenika. I to smo napravili najjednostavnije moguće, računajući aritmetičku sredinu. A to je vrlo, vrlo pogrešno jer smo iste vrijednosti dali likovnoj kulturi koju učenik ima jedan čas sedmično i maternjem jeziku kojeg učenici imaju 4 ili 5 časova sedmično.

Moje mišljenje je da takav prosjek ocjena treba pod hitno ukinuti. Da, jednostavno ga izbrisati iz sistema i ubaciti nešto malo drugačije. Jer se na njemu baziraju i dodjele stipendija koje onda gledajući iz tog ugla i nisu baš pravedne.

Mislim da treba promijeniti i ocjene od 1 do 5 jer su nepravedne uz tako mali raspon. Toliko ima razlika između četvorke i četvorke (od 3,5 do 4,4) da je to teško uopšte ispričati, učitelji sigurno u potpunosti razumiju o čemu govorim. Možda uvesti ocjene do 10 ili nešto drugo. Ali to znam da se ne može dogoditi jer su ocjene od 1 do 5 jako ukorijenjene u naš mentalitet i to će se teško promijeniti.

Ali famozni PROSJEK svih ocjena možemo promijeniti i napraviti drugačije. O tome matematičari već pričaju duže vrijeme.

Kako treba da izgleda računanje prosjeka

Jedno od blagih i lakih promjena i rješenja može biti da se uzima ponderisana aritemtička sredina, koja određenim predmetima daje veću ili manju težinu, u zavisnosti od toga koliko časova sedmično se neki predmet sluša. Takođe može biti i rješenje da se računaju dva različita prosjeka iz, primjera radi društvenih predmeta i predmeta iz STEM oblasti. Još neko od rješenja može biti i neki sistem bodova, nešto kao ECTS bodovi na fakultetima.

Foto: Zelena učionica

Siguran sam da, kada bi bilo volje i kada bi se više ljudi našlo u vezi tog cilja, da bi se našla neka bolja rješenja od današnjeg.

Možete pogledati i primjere na slikama gdje učenik 4. razreda spada u skupinu odličnih iako iz maternjeg jezika, matematike, prirode i društva i engleskog jezika ima ocjenu vrlo dobar. Ali kada računamo ponderisani prosjek onda vidimo da više ne spada u skupinu odličnih.