Ne postoji jedan magičan broj sati primjeren za provođenje pred ekranima, koji vrijedi za svu djecu. Važna je i kvaliteta sadržaja koju dijete koristi, koliko se korištenje ekrana uklapa u životne navike porodice, koliko vremena dijete ima prilike provesti u pokretu i na otvorenom prostoru, kao i na koji su način roditelji uključeni u djetetove aktivnosti pred ekranima, piše roda.hr.
Ideja fiksne prihvatljive količine vremena provedene pred ekranima mijenja se – čak i najveći autoriteti poput Američke pedijatrijske akademije, čije su preporuke o provođenju vremena pred ekranima strogo povezane s dobi djeteta, priznaju kako svaka aktivnost pred ekranima nema jednaku vrijednost i ne nosi jednak rizik.
Računala, tableti i pametni telefoni višenjamjenski su uređaji i mogu se upotrijebiti u različite edukativne i kreativne svrhe. Svesti njihovo korištenje samo na gledanje i bivanje pred ekranom, promašuje njihovu svrhu i bit.
Organizacija Common Sense Media sastavila je listu različitih kategorija korištenja digitalnih uređaja:
- Pasivno korištenje: gledanje TV-a, čitanje, slušanje glazbe
- Interaktivno korištenje: igranje igara i pretraživanje interneta
- Komunikacija: video razgovori i korištenje društvenih medija
- Kreiranje sadržaja: korištenje uređaja za stvaranje novih sadržaja, poput komponiranja glazbe, pisanja bloga, vloga i sl.
Razumljivo, velika je razlika između ovih kategorija aktivnosti. Međutim, iako se u nekim od kategorija kriju kreativne i vrijedne aktivnosti, iznimno je važno da dijete u životu ima zdravu ravnotežu online i offline aktivnosti, posebno fizičkih aktivnosti na otvorenom. Samo takva ravnoteža, učinit će iskustvo korištenja digitalnih uređaja i medija obogaćujućim iskustvom.
Da bi se ta ravnoteža postigla i održala, mogu pomoći ovi savjeti (i trebaju se primjenjivati, skladno dobi, od prvih koraka korištenja digitalnih uređaja):
Obraćajte pažnju na to kako se dijete ponaša tokom i nakon gledanja TV-a ili YouTube videa, igranja video igara ili online druženja. Ako koriste kvalitetne i dobi prilagođene sadržaje, njihovo ponašanje je pozitivno i vrijeme provedeno pred ekranima u ravnoteži je s obiljem vremena provedenim u fizičkim aktivnostima, u pokretu, nema razloga za brigu.
Ukoliko ste zabrinuti zbog pretjeranog korištenja ekrana, razmislite o tome da sastavite raspored korištenja uređaja i postavite porodična pravila korištenja uređaja za sve članove porodice.
Ovo može uključivati sedmične vremenske limite korištenja ekrana svih vrsta, ograničenja dostupnosti pojedinih vrsta ekrana i sadržaja na njima.
Nastojte da pravila o vremenu pred ekranima budu i edukativna, da uče djecu samokontroli i medijskoj pismenosti, te iskoristite ovu priliku da saznate što vole gledati, slušati, da im ponudite sadržaje koji se vama čine vrijednima i sl.
Nove preporuke Američke pedijatrijske akademije dozvoljavaju mogućnost korištenja ekrana i kod djece mlađe od dvije godine, ali naglašavaju važnost uključenosti roditelja u te aktivnosti za svu djecu te dobi.
Ukratko, preporuke glase:
- Izbjegavajte sve ekrane i sadržaje, osim video-razgovora s članovima porodice, za svu djecu mlađu od 18 mjeseci.
- Ukoliko odlučite upoznati dijete s medijima u dobi između 18-24 mjeseca, birajte isključivo visoko kvalitetne sadržaje i gledajte i koristite sadržaje zajedno s djetetom.
- Ograničite vrijeme pred ekranima na 1 sat dnevno visoko kvalitetnog sadržaka za djeci u dobi od 2 do 5 godina.
- Sastavite porodični plan korištenja različitih uređaja i sadržaja, postavite pravila i pridržavajte ih se, osobito kad su u pitanju starija djeca.
- Stvarnost je takva da većina porodica prije ili kasnije prolazi kroz periode intenzivnijeg “trošenja” digitalnih sadržaja i ekrana općenito (uključujući i TV program), ali, sve dok djeci osiguravamo ravnotežu u kojoj su im svakodnevno omogućeni kretanje i boravak na otvorenom, sve bi trebalo biti u redu.