Zlostavljanjem djece i mladih, kako se navodi u protokolu, smatraju se svi agresivni i najčešće namjerni grubi postupci prema njima.
Nasiljem među djecom i mladima smatra se naročito:
- namjerno uzrokovani fizički napad u bilo kojem obliku, na primjer: udaranje, guranje, gađanje, šamaranje, čupanje, zaključavanje, napad različitim predmetima, pljuvanje i slično, bez obzira da li je kod napadnutog djeteta nastupila tjelesna povreda
- psihičko i emocionalno nasilje prouzrokovano (ponavljanim) ili trajnim negativnim postupcima od strane jednog djeteta ili više djece, a negativni postupci su: ogovaranje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastrašivanje, izrugivanje, namjerno zanemarivanje i isključivanje iz grupe kojoj pripada ili isključivanje i zabranjivanje sudjelovanja u različitim aktivnostima s ciljem nanošenja patnje ili boli, širenje glasina s ciljem izolacije djeteta od ostalih učenika, oduzimanje stvari ili novaca, uništavanje ili oštećivanje djetetovih stvari, ponižavanje, naređivanje ili zahtijevanje poslušnosti ili na drugi način dovođenje djeteta u podređeni položaj, kao i sva druga ponašanja počinjena od djeteta ili mlađe osobe kojima se drugom djetetu namjerno nanosi fizička i duševna bol ili sramota
- seksualno nasilje podrazumijeva svaki vid verbalnog, gestovnog ili fizičkog kontakta sa seksualnim sadržajem, s ciljem uznemiravanja i namjernog nanošenja fizičke ili duševne boli i sramote djetetu ili mladima. Ono predstavlja najgoru vrstu demonstracije moći
- nasilje putem zloupotrebe informacijskih tehnologija se odnosi na vrijeđanje, uznemiravanje, slanje prijetećih i uvredljivih poruka, lažno predstavljanje, poticanje na mržnju i nasilje, navođenje žrtve da iznosi lične podatke, otkrivanje porodičnih prilika, snimanje i nedopušteno objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama. Ono što ga razlikuje od drugih vrsta nasilja je činjenica da djeca mogu biti izložena i tamo gdje su do sada bili potpuno sigurni i da ono može trajati 24 sata svakog dana u sedmici i da nepoznati počinitelj kod djeteta stvara dodatni strah i nesigurnost.
O prevenciji vršnjačkog nasilja govorila je ministrica obrazovanja, Naida Hota-Muminović.
– Mi intenzivno radimo na prevenciji bilo koje vrste nasilja nad djecom, a naročito vršnjačkog nasilja. Od mog imenovanja mi smo pokrenuli niz programa i realiziramo ih. Bilo je jako puno stručnih usavršavanja za nastavnike, psihologe, pedagoge, promijenili smo i pravilnik o neprihvatljivim oblicima ponašanja, poručila je Hota-Muminović.
Ministrica obrazovanja govorila je i oblicima vršnjačkog nasilja na društvenim mrežama. Poručila je da je pandemija bila poticaj da se uzme u obzir i ovaj vid vršnjačkog nasilja.
Šta se još poduzima kad je u pitanju prevencija vršnjačkog nasilja, saznajte od ministrice u videozapisu: