Djeca su rođena kao kreativni geniji, ali ih obrazovni sistem zaglupljuje?

Doktor George Land šokirao je publiku kada je objavio šokantne rezultate testa kreativnosti razvijen za NASA-u, ali koji je naknadno korišten za testiranje školske djece


White77 / Pixabay

Školski sistem, naša naobrazba, udaljava nas od našeg kreativnog genija. Razlog za to nije previše teško shvatiti; škola je institucija koja je povijesno uspostavljena kako bi služila željama vladajuće klase, a ne običnih ljudi. Ona stvara zaposlenike koji će raditi za plaću, a ne kreativce, poduzetnike i ljude koji znaju s novcem. Takozvana elita zna da djeca moraju biti zaglupljena i mora im biti ispran mozak kako bi prihvatili njihov sustav umjetne oskudice, beskrajnog iskorištavanja i neprekidnog rata, prenosi mreza-mira.net.

NASA je kontaktirala dr. Georgea Landa i Beth Jarmana kako bi razvila visoko specijalizirani test koji će im dati sredstva za učinkovito mjerenje kreativnih potencijala NASA-inih raketnih naučnika i inženjera.

Test se pokazao vrlo uspješnim za NASA-ine svrhe, no naučnicima su ostavili nekoliko pitanja: odakle dolazi kreativnost? Jesu li neki ljudi rođeni s njom ili su je naučili? Ili to proizlazi iz našeg iskustva?

Naučnici su tada testirali 1600 djece u dobi između 4 i 5 godina. Ono što su otkrili šokiralo ih je. Ovo je test koji gleda na sposobnost da se s novim, različitim i inovativnim idejama pristupi problemima.

Što mislite, koji postotak te djece je upao u kategoriju mašte koja je u granicama genijalnosti?

Punih 98 posto!

Postaje zanimljivije

Ali ovo nije prava priča. Naučnici su bili toliko zaprepašteni da su odlučili napraviti longitudinalnu studiju i ponovno ispitati djecu, pet godina kasnije kad su imali deset godina.

Rezultat? Samo 30 posto djece sada je upalo u kategoriju mašte koja je u granicama genijalnosti.

Kad su djeca testirana s 15 godina, postotak je pao na 12 posto!

Što je s nama odraslima? Koliko nas je još uvijek u kontaktu s našim kreativnim genijem nakon godina školovanja?

Nažalost, samo 2 posto.

I za one koji sumnjaju u dosljednost tih rezultata – ili misle da bi mogli biti izolirani slučajevi – ti rezultati zapravo su bili replicirani više od milijun puta, piše Gavin Nascimento čiji je članak prvi put upozorio na ovu nevjerojatnu studiju i njegovu šokantnu implikaciju: školski sistem, naša naobrazba, udaljava nas od našeg kreativnog genija.

Razlog za to nije previše teško shvatiti; škola, kako to jasno zovemo, institucija je koja je historijski uspostavljena kako bi služila željama vladajuće klase, a ne običnih ljudi.

Da bi takozvana elita mogla održavati svoje raskošne životne stilove otvorenog luksuza – tamo gdje najmanje pridonose, ali uživaju najviše – shvaćaju da djeca moraju biti zaglupljena i mora im biti ispran mozak kako bi prihvatili njihov gramzivi sistem umjetne oskudice, beskrajnog iskorištavanja i neprekidnog rata, piše Nascimento.

Što sada? Možemo li regenerisati našu kreativnost?

Land kaže da imamo sposobnost da budemo na 98 posto ako želimo. Iz onoga što su otkrili iz studije s djecom i od načina na koji mozak funkcionira, postoje dvije vrste razmišljanja koje se odvijaju u mozgu. Obje se koriste različitim dijelovima mozga i to je sasvim drugačija vrsta paradigme u smislu kako ono oblikuje nešto u našem umu.

Jedan se zove divergentna – to je mašta, koja se koristi za stvaranje novih mogućnosti. Druga se naziva konvergentna – kada donosite odluke, testirate nešto, kritizirate, procjenjujete.

Dakle, divergentno razmišljanje djeluje poput akceleratora, a konvergentno razmišljanje djeluje kao kočnica.

Otkrili smo što se događa s tom djecom kada ih školujemo – podučavamo ih da istodobno koriste obje vrste razmišljanja, kaže Land.

Kada netko zatraži od vas da smislite nove ideje i vi ih iznesete, ono što će vam u školi reći je: “Pokušali smo to prije”, “To je glupa ideja”, “Neće funkcionirati” i tako dalje.

Evo što moramo prestati raditi:

Kad zapravo gledamo u unutrašnjost mozga, vidimo da se neuroni međusobno suprotstavljaju i zapravo smanjuju moć mozga jer stalno procjenjujemo, kritiziramo i cenzuriramo, kaže Land.

Ako djelujemo pod strahom, koristimo manji dio mozga, ali kad koristimo kreativno razmišljanje, mozak živne.

Šta je rješenje?

Moramo ponovno pronaći tog petogodišnjaka. Ta sposobnost koju mi ​​kao petogodišnjaci posjedujemo nikada se ne gubi.

To je nešto što vježbate svaki dan kada sanjate, podsjeća nas Land.

 

(Školski.ba)