Prema dosadašnjim saznanjima istraživača, frazem o kome je ovdje riječ nastao je u Francuskoj, i to davno, prije više stoljeća. Mnogo kasnije prenesen je i u naš jezik, najvjerovatnije preko njemačkog.
Ono što je zanimljivo, i za ustaljene izraze u jeziku rijetko, jeste da potiče iz svijeta mode. U XV stoljeću, naime, u Francuskoj, pa i u nekim drugim feudalnim zemljama zapadne Evrope, vladao je ustaljen običaj da se staleška pripadnost iskazuje, pored ostalog, i veličinom obuće. Tada su u modi bile cipele sa dugim zavinutim vrhom
(d la polonaise), koji je mogao biti različite dužine: za običan svijet (graćane) pola stope, za bogataše jednu stopu, a za pripadnike vladajućeg sloja, krupne feudalce, čak – dvije stope! Prema tome, oni koji su bili bogati i moćni, doslovno su živjeli “na velikoj nozi” noseći velike cipele. Ta moda nije dugo trajala.
Postala je smiješna i nepraktična, pa je čak i zabranjivana. I danas, međutim, ima dokaza o njenom postojanju. U nekim muzejima u Njemačkoj, na primjer, mogu se vidjeti srednjovijekovni oklopi sa velikim stopalima, što je, kako je već rečeno, bio znak visokog društvenog statusa imaoca.
Dato objašnjenje djeluje uvjerljivo. Pa ipak, ima stručnjaka koji se s njim ne slažu, iznoseći drugačije pretpostavke. Tako francuski istraživač frazeologizama Klod Dineton, u svojoj knjizi La puce d l'oreille (Buha u uhu) izraz “živjeti na velikoj nozi” dovodi u vezu sa nekadašnjim značenjem “stopa” (stara mjera za dužinu).
Poznato je da su prije uvođenja metarskog sistema, koji je službeno proglašen 1792, mjere za dužinu odmjeravane i imenovane dijelovima čovjekovog tijela. Tako su postojale dužinske mjere lakat, pedalj, palac, stopa i sl.
Dineton izvodi zaključak da je izraz vivre sur le grand pied (“živjeti na velikoj nozi”) nastao direktno s osloncem na riječ pied( “stopa”).
Po njemu, taj izraz znači: “biti bogat u velikoj mjeri” i nema direktne veze sa nekadašnjom aristokratskom modom nošenja cipela sa dugačkim vrhom.
Bilo kako bilo, činjenica je da se izraz “živjeti na velikoj nozi” proširio, pa se i danas često upotrebljava u našem jeziku.
(Zašto se kaže/Školski.ba)