Primjera za to ima dosta i u književnosti i u običnom, svakodnevnom govoru. Tako u jednoj narodnoj priči stoji:
– Na ove riječi careve kćeri nađe se strijelac u nebranom grožđu… steglo mu se grlo pa ni beknuti.
Taj izraz često se sreće i na stranicama dnevnih i drugih listova i časopisa, što nije ni čudno, jer se ljudi često nalaze u nezgodnim situacijama, a novine o tome pišu.
Izraz “naći se u nebranom grožđu” proizašao je iz stvarne, životne situacije. Naime, nekada su čuvari vinograda, pudari, čuvali nebrano grožđe od lopova. Oni koji bi pokušali da uđu u vinograd i ukradu koji grozd, našli bi se u nezgodnoj situaciji. Na njih bi navalili čuvari vinograda i tukli ih štapovima. Tako je onda i nastao izraz “naći se u nebranom grožđu”, što će reći u neprilici, u neugodnoj situaciji kad te razgoropađeni pudari uhvate u još nebranom grožđu.
U početku je, dakle, taj izraz imao sasvim konkretno značenje. Kasnije je počeo da označava svaku neugodnu situaciju ili nepriliku u kojoj se čovjek iz raznih razloga može naći. U tom, prenesenom značenju on se danas upotrebljava u našem jeziku, ali i drugim jezicima u regionu: hrvatskom, srpskom…
Kako se može vidjeti, frazem “naći se u nebranom grožđu” značenjski je sličan frazemu “obrati (zelen) bostan”, samo što nije nastao na isti način, u istoj životnoj situaciji, niti u istom kraju, jer je očigledno da je mogao nastati u nekom vinogradarskom kraju, kao što je i izraz obrati (zelen) bostan nastao na području gdje ima dosta bostana. No, bez obzira na to, oba su se ta frazema proširila po cijelom našem govornom području i često se upotrebljavaju – i u svakodnevnoj govornoj praksi i u literaturi, napisano je u knjizi “Zašto se kaže” autora Milana Šipke.