Postoji nekoliko objašnjenja za porijeklo baš ovog izraza, ali se svi svode na isto: kad kažete “na zdravlje”, vi “štitite” osobu koja je kihnula od moguće smrti jer joj je na trenutak stalo srce, piše mondo.rs.
Ovo važi i za druge jezike, osobe sa engleskog govornog područja će reći “bless you”, one sa nemačkog “gesundheit“, a sve se svodi na isto – osobi koja je kihnula želi se zdravlje.
Teorija o tome da srce stane na trenutak kad kihnemo možda zvuči nategnuto, ali u njoj ima zrnce istine, pa, ako ne istine, onda bar naučnog objašnjenja.
Šta se stvarno desi kad kihnemo?
Razmišljajte o kijavici kao o odbrambenom mehanizmu.
– To je instinktivna radnja, čiji je cilj da se nos očisti od prašine i trunčica koje nam otežavaju disanje, kaže kardiolog dr. Kristofer Keli.
Svodi se na to da kad je sluznica nosa iziritirana, zatvorimo oči, duboko udahnemo, i grudni mišići “potjeraju” vazduh iz naših pluća velikom brzinom, tako da on izleti na usta i nos, izbacujući sve što nam smeta.
A kakve to ima veze sa srcem?
Pa, ovaj mit o tome kako srce stane na trenutak kad kihnemo je jedan od onih u kojima ima zrnce istine, kaže za Women's Health dr. Bendžamin Bler, otorinolaringolog iz Bostona.
Razmislite malo o tome gdje se u tijelu nalazi srce – prilično je blizu pluća, u grudima. A kad duboko udahnemo, što se dešava djelić sekunde prije nego što kihnemo, može se desiti da aktiviramo dugačak nerv koji se zove vagus (lat. nervus vagus, X moždani nerv).
To je najveći živac vegetativnog nervnog sistema koji prosljeđuje informacije od mozga ka srcu i stomaku, i obrnuto. Vagus je kao “centrala” koja sabira sve relevantne informacije iz organizma.
Između ostalog, vagus šalje i signale srcu kad treba da “uspori”, kaže dr Keli. (Pogađajte zašto vas minut ili dva dubokog disanja umiri kad ste pod stresom?)
– Kod nekih ljudi, taj duboki udah neposredno prije kihanja može da aktivira vagus u tolikoj mjeri, da srce nakratko uspori rad, ili čak ‘preskoči’ otkucaj, objašnjava dr. Keli.
Ali, kod većine ljudi, srce zadržava uobičajen ritam otkucaja i kad kihnu.
– Srce obično ima između 70 i 90 otkucaja u minutu, kaže dr. Keli. A šta ako “stane”?
– Ako srce stane na duže od četiri ili pet sekundi, onesvijestit ćete se. Ako to potraje… bolje bi bilo da neko u blizini umije da pruži prvu pomoć.
Ali, nema šanse da se to desi zbog kihanja.
Zaključak? Ne, srce ne može da stane od kihanja, to su samo bapske priče. Može malo da uspori ili “preskoči” jedan otkucaj, ali to nije ama baš nikakav razlog za brigu.
Poznato je da je kijavica jedan od simptoma prehlade, pa je moguće da su ljudi povezivali kijavicu sa početkom prehlade i da je i to razlog zbog kojeg su počeli govoriti “na zdravlje,” kako bi otjerali bolest od osobe koja je kihnula.
Ipak, vi nastavite da govorite “na zdravlje” kad neko kihne. To je lijepo i ljubazno.