Zašto se kaže: Buridanov magarac

Kako je nastao frazem “Buridanov magarac”?

 Zašto se kaže: Buridanov magarac

Magarac Buridan jedna je od najstarijih fraza na našem jeziku. Nastao je u Francuskoj u 14. vijeku. U svojoj izvornoj, latinskoj verziji, glasilo je: asinus Buridani (čitaj: “azinus buridani”). To je, zapravo, bio dio šireg izraza: asinus Buridani inter duo prata („Buridanov magarac između dvije livade“).

Priča o Buridanu, za čije je ime fraza vezana, pojasnit će o kakvom se magarcu radi i o kakvim livadama.

Jean Buridan je bio skolastički filozof, profesor i rektor Univerziteta u Parizu. Živio je negdje između 1300. i 1358. godine – ne zna tačnu godinu rođenja ni godinu smrti. Međutim, sa sigurnošću se zna da je on bio nominalistički filozof koji se bavio kretanjem bačenih tijela i nebeskom mehanikom, zatim kritikom tradicionalnih argumenata protiv kretanja Zemlje oko svoje ose i brojnim drugim filozofskim pitanjima, posebno onima u Aristotelova dijelima.

Između ostalog, proučavao je problem slobodne volje i tvrdio da je problem logički nerješiv, dokazujući to, navodno, na primjeru neodlučnog magarca koji je na jednakim udaljenostima stajao od dvije potpuno jednake hrpe sijena, ali umirao od gladi jer je nije mogao odlučiti koji prije prilaska. (Otuda, dakle, “magarac između dvije livade”.)

U Buridanovim djelima nema takvih detalja. Vjerovatno su mu to pripisivali drugi, kao, uostalom, činjenici da je napisao Pons asinorum (“Magareći most”), udžbenik iz silogistike (nauka o zaključivanju), s kojim bi čak i mentalno hendikepirana osoba mogla naučiti logiku pravila.

Literatura:

• Milan Šipka, Zašto se kaže, šesto izdanje, Novi Sad: Prometej, 2010

Možda te i ovo zanima?