• 25.11.2020.

Zanimljivosti o Noći vještica: Kako je bundeva postala simbol ovog praznika?

Kako i kada se počela obilježavati Noć vještica i kako je bundeva postala njen simbol?

 Zanimljivosti o Noći vještica: Kako je bundeva postala simbol ovog praznika?

Noć uoči praznika Svih svetih, 31. oktobra, u većini zemalja slavi se kao Noć vještica (Halloween). Dok Crkva taj običaj karakteriše kao paganski, mladi širom svijeta odlično se zabavljaju rezbareći bundeve i maskirajući se.

Noć vještica jedan je od omiljenih praznika djece i omladine, prvenstveno zbog kostima koji se nose i slatkiša koji se dijele te noći. Međutim, mnogi ne znaju kako je nastao taj praznik i zbog čega je danas toliko popularan.

Počeci obilježavanja Noći vještica datiraju još iz petog vijeka prije Krista, kad su stari Kelti slavili boga Sunca i gospodara smrti. Njima je 1. novembar označavao početak nove godine, piše CDM. Kelti su vjerovali da u toj noći mrtvi napuštaju svoje grobove i šetaju Zemljom, a kako bi izbjegli susret s njima, stvarali su veliku buku i prekrivali se zastrašujućim maskama. Vjerovalo se i kako mrtvi dolaze i po hranu pa su pred svojim kućama ostavljali izdubljene repe ili krompire s upaljenom svijećom.

Kako je bundeva postala simbol Noći vještica?

Običaj dubljenja bundeva za Noć vještica datira iz 16. vijeka, a zasniva se na irskoj legendi o domišljatom i izuzetno škrtom kovaču Jacku.

On je bio zao čovjek i pijanac koji je volio zbijati ružne šale s ljudima, a jednom prilikom se našalio i sa đavolom. Namamio je đavola na vrh drveta i zatim brzo oko drveta postavio krstove zbog kojih nije mogao sići. Natjerao ga je da obeća da neće uzeti njegovu dušu kad umre i tek ga je potom pustio sa drveta. Kad je Jack umro, bio je previše zao da ga puste u raj, a đavo je održao svoje obećanje i nije ga pustio u pakao.

Zbog toga je Jack bio osuđen da vječno luta u mraku između raja i pakla dok sa sobom nosi repu jer mu je to bila najdraža hrana u životu koja ga je pratila i u smrti. Pošto je bio mrak i Jack nije znao kuda da ide, žalio se đavolu, koji mu je dobacio žeravicu iz paklenih plamenova. Jack je uzeo žeravicu i umetnuo je u repu, koja mu je osvjetljavala put u vječnom mraku.

Naime, Irci nisu imali bundeve i običaj rezbarenja bundeva pojavio se tek kad su emigrirali u Ameriku. Dotad su rezbarili repe, krompire, tikve i drugo slično povrće kako bi se odbranili od Džeka, koji je na Noć vještica mogao preći u svijet običnih smrtnika.

Nakon što se Noć vještica, a s njom i rezbarenje bundeva (tikvi, repa, krompira), iz Irske i Engleske proširila u Ameriku, iz Amerike se proširila u druge krajeve svijeta.

Zanimljivosti o Noći vještica

  • Dekorisane kuće na Noć vještica dio su američke kulture, a čak 86 posto ih ukrašava. Prva proslava Noći vještica u SAD zabilježena je u Anoki u Minesoti 1921. godine.
  • Kao simboli ovog praznika smatraju se crne mačke, za koje se vjerovalo da spadaju u porodicu vještica te ih štite od negativnih uticaja.
  • Sljedeća noć punog mjeseca na Noć vještica biće 31. oktobra 2020. godine.
  • Ako vidite pauka te noći, to bi mogao biti duh voljene osobe koja vas posmatra.
  • Ako je vjerovati legendama, proricanjem u ogledalu žena može otkriti identitet budućeg muža. Iako ima mnogo varijacija, tipično je sjesti u ponoć pred ogledalo, jesti jabuku i četkati svoju kosu. U ogledalu bi trebalo da se pojavi silueta budućeg muža.

Najduža ukleta kuća

Iako ste vjerovatno čuli za mnoge uklete kuće, nijedna se ne može mjeriti s ukletom pećinom u Levisburgu, državi Ohajo. Provesti Noć vještica u njoj za posjetioce je prava avantura, jer se ova pećina nalazi 24 metra ispod zemlje, a po svojoj dužini je u Ginisovoj knjizi rekorda. Nekada je tu bio rudnik, a sada je dom šišmiša i “duhova.”

Najpopularniji kostimi

Svi koji žele imati originalnu masku za noć vještica morali bi obratiti pažnju na sljedeći podatak: najpopularnija maska za žene je vještica, a muškarci su najčešće vampiri. Slijede ih gusar, klaun, žena-mačka i đavo, dok se djeca najviše maskiraju u princezu, vješticu, Spidermana i gusara.