Učenici će u školi učiti kako biti empatični jedni prema drugima

Kako biti empatičan prema kolegama, razumjeti drugog, kako biti jedni uz druge, a ne jedni protiv drugih učenici u BiH učit će kroz novi školski predmet.


Foto: Školski.ba / Freepik

Moderni način života, koji podrazumijeva veliki utjecaj društvenih mreža i ekrana na djecu još od najranije dobi, razni nemili događaji u proteklom razdoblju, nepoznavanje osnovnih obrazaca ponašanja, međuvršnjačko nasilje… samo su neki od razloga zbog kojih se nameće potreba uvođenja novih nastavnih predmeta u školama u BiH, piše Večernji list BiH.

Zdrava komunikacija

I dok potrebu za raznim dodatnim edukacijama ističe struka, na isto upozoravaju i sami učenici. Stoga, kako biti empatičan prema kolegama, razumjeti drugog, kako biti jedni uz druge, a ne jedni protiv drugih te kako održavati zdravu međusobnu komunikaciju, učenici u dijelu BiH učit će kroz novi školski predmet.

Naime, u cilju prevencije nemilih događaja i pojačane sigurnosti samih učenika uvodi se novi fakultativni predmet “Humanost i sigurnost”. Riječ je o pilot-projektu koji će ove školske godine biti proveden u dijelu škola u RS-u, a cilj je da u predstojećem razdoblju postane obvezan u svim školama.

Prema riječima ministrice prosvjete i kulture RS-a Željke Stojičić, cilj uvođenja novog predmeta je animirati djecu da uz pomoć svojih mentora i nastavnika potaknu svoja znanja, razmišljanja.

– Što se tiče tog predmeta, predviđeno je da se provodi u 20 osnovnih i 20 srednjih škola. Kada su u pitanju osnovne škole, to je deveti razred, a kada su u pitanju srednje škole, to je prvi razred ove školske 2023/24. godine i onda ide u kontinuitetu. Predviđeno je da to ide kao fakultativan predmet u smislu da učenici mogu odlučiti hoće li pohađati nastavu tog predmeta. Nakon te ogledne primjene predmeta u školama ove godine, programska mjera je da prijeđe u obvezan nastavni predmet koji bi se izučavao u školama, objasnila je Stojčić.

Slađana Tanasić, ravnateljica Republičkog pedagoškog zavoda, navela je kako je, kada je u pitanju ovaj predmet, ostavljena veća sloboda nastavnicima da biraju sadržaje u skladu sa zanimanjima svojih učenika, sa specifičnostima škole u kojoj rade i na bazi toga sami biraju sadržaje, izvore i teme koje će obrađivati. Dodala je kako Zavod neće škole ostaviti da se same bore i realiziraju sve ono što se stavilo pred njih, nego će im biti kontinuirana podrška.

– Već smo izradili priručnike koje mogu koristiti u svom radu. To je, prvenstveno, priručnik za razrednike u kojem su kreirane radionice za odgojni rad u razrednoj zajednici, koji se može primijeniti i u ovom programu.

Edukacija u školama

 – Također, imamo priručnik “Zdravi životni stilovi‘”, tako da mislimo kako će to biti od pomoći nastavnicima, zaključila je Tanasić. Kada je riječ o FBiH, prije nekoliko mjeseci učenici Srednje medicinske škole iz Tuzle pokrenuli su inicijativu uvođenja dodatnog izbornog predmeta u srednjim školama na području Tuzlanskog kantona.

Radni naziv predmeta je Zdravi životni stilovi, a kao izborni našao bi se uz još dva ranije utemeljena predmeta “Islamski vjeronauk” i “Religijska kultura”. Prema inicijativi, srednjoškolci bi birali između jednog od triju predmeta koji žele izučavati. Kako su objasnili prilikom izlaganja svoje inicijative, kvalitetna edukacija u školama im je prijeko potrebna s obzirom na to da svake godine raste broj maloljetničkih trudnoća, oboljele djece od dijabetesa te depresije.

– To je za nas uistinu crveni alarm i kao budući zdravstveni djelatnici želimo edukacijom popraviti situaciju u našoj županiji. Ovaj predmet radio bi se po uzoru na Sarajevski kanton te bi teme bile prilagođene dobi učenika, naveli su. U okviru predmeta izučavale bi se teme poput inkluzije, depresije, reproduktivnog zdravlja, nezdrave prehrane…

Jedan od novih školskih predmeta svakako je i “Domaćinstvo”. Naime, OŠ fra Didaka Buntića Čitluk prošle je godine pokrenula “Domaćinstvo”, koje je ranije bilo obavezni predmet u osnovnim školama i koje je ukinuto 90-ih godina prošlog stoljeća, a na kojem se, osim svladavanja vještine šivanja i kuhanja, djecu učilo i kako postaviti stol, kulturnom ponašanju, odijevanju i slično.

Nakon što se pokazalo da danas mnoga djeca ne posjeduju znanja za samostalan život, vraćanje Domaćinstva u škole kao sekcije s oduševljenjem su dočekali i roditelji i djeca.