Na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci održana je radionica i panel-diskusija na temu “Između inovacije i etike: Vještačka inteligencija u nauci i obrazovanju”, kojoj se odazvalo oko 50 učesnika.
Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kazao je za “Nezavisne novine” da je ova radionica, koja je održana u srijedu, prvenstveno bila usmjerena ka zaposlenima na Univerzitetu u Banjaluci, ali i nastavnicima i učiteljima.
– Najviše je bilo nastavnika i nastavnica iz banjalučkih osnovnih i srednjih škola, kao i zaposlenih profesora i asistenata na Univerzitetu u Banjaluci. Panel-diskusija je bila veoma interesantna i svi nastavnici su se uključili u raspravu, gdje su ukazali na to da je najveća opasnost korištenja vještačke inteligencije u tome što su đaci i studenti napredniji od njih u korištenju tih tehnologija. Kazali su da su oni kao nastavnici najčešće u podređenom položaju, što stvara ogroman prostor za zloupotrebe, rekao je Vukojević.
Dodaje da su, sa naučnog aspekta, panelisti iskazali nadu da će svi oni koji se bave naukom, pa i obrazovanjem, sa druge strane katedre, koristiti tehnike i tehnologije vještačke inteligencije i koristiti ih da bi pojačali i poboljšali svoju produktivnost, a ne da bi, kako kaže, “hvatali neke krivine” i nešto lakše uradili.
– Ovo je početak, nadam se, jedne duge tradicije koju ćemo imati u budućnosti, u organizaciji ovakvih i sličnih događaja. Centralni dio radionice bila je panel-diskusija, u kojoj su učestvovali panelisti koji dolaze iz sektora koji je usko povezan sa primjenom vještačke inteligencije u nauci. To su prije svega Dalibor Savić, koji je metodolog na Fakultetu političkih nauka, i usko je vezan za primjenu vještačke inteligencije u naučnom radu. Pored njega, govorila su dvojica panelista, Vladimir Risojević i Mihajlo Savić, sa Elektrotehničkog fakulteta. Oni su sa jedne stručne strane, sa tehničkog aspekta, ponudili svoje viđenje o tome šta će se dešavati u budućnosti, kazao je Vukojević.
Napominje da je radionica nazvana “Između inovacije i etike”, jer smatra da su univerziteti prava mjesta na kojima treba da se raspravlja na ovu temu, kritički i bez promotivne svrhe, koju inače imaju privatne kompanije.
– Potencirano je da, prvenstveno ChatGPT i slične tehnologije, treba da se koriste kako bi se neke stvari uradile brže, a ne nužno kvalitetnije. Čovjek je taj koji treba da donese finalni sud o tome da li je nešto tačno, dobro i kvalitetno, kazao je Vukojević i dodao da je glavni cilj radionice i ostvaren.
– Zajedno sa našim učesnicima podijelili smo i čuli njihova iskustva, šta su oni primijetili u nastavi ili nauci, kao i dileme u dodiru sa vještačkom inteligencijom koju je danas gotovo nemoguće izbjeći. Prije pola godine možda se ova tehnologija i mogla lako ignorisati, ali danas je nemoguće izbjeći kontakt, posebno u prosvjeti i obrazovanju, zaključio je Vukojević.