Četiri srednjoškolke iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine ujedinila je ideja rješavanja mobinga koji predstavlja ozbiljan problem u društvu. Milka, Amela, Merisa i Alma su četiri perspektivne mlade djevojke koje su kliknule na „Start Me Up High School“ programu edukacije i takmičenja iz oblasti poduzetništva kojeg šestu godinu zaredom organizuje Internacionalni Burch univerzitet u saradnji sa Asocijacijom srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini.
U okviru takmičenja, koje se odvija u tri modula tokom januara i februara, srednjoškolci imaju priliku da prođu kroz cijeli proces poduzetništva – od ideje do startup kompanije uz pomoć interaktivnog učenja i igrica. Njihov zadatak je da kreiraju ideju, formiraju timove, razviju koncept, i na kraju dobiju funkcionalan prototip.
Energija i sinergija
Liderka ove četvorke je Milka Lazarević, učenica Tehničke škole u Doboju, koja je odlična kreatorica, inicijatorica, motivatorica i koordinatorica svoje ekipe. Ideja da napravi aplikaciju putem koje bi se pružila zaštita i pomoć osobama koje prolaze kroz neku vrstu mobinga na radnom mjestu, javila se mnogo ranije, a inicijalna kapsla su joj bili mnogobrojni slučajevi mobinga u porodici i prijateljima.
– Znala sam koliko to loše utiče na ljude i htjela sam pronaći neki način da jednog dana, kada se zaposlim, ne budem u situaciji da se šef izgalami na mene, a da mu ja ne mogu odgovoriti na to, da moram ćutati u smislu je to u redu jer je on šef, priča Milka.
Upoznavajući se tokom raspodjele grupa i zadataka, kliknule su i pronašle dosta toga zajedničkog što je predodredilo njihov timski put ka realizaciji ove izuzetno značajne ideje, koju su pretvorili u vrlo uspješan projekt.
– Prvenstveno smo se pronašle Amela i ja i dogovorile da radimo skupa. Ona je već imala dogovor sa Merisom, a Merisa je upoznala Almu (Kunovac). Tako smo napravili prvi sastanak i formirali tim. Nismo imali pojma šta ćemo konkretno raditi i tražili smo tu neku savršenu ideju za takmičenje. Dosjetila sam se ovog i tada smo shvatile da je to super ideja, da možemo raditi na njoj i da ima materijala za dobar projekt. Svaka je dobila svoje zaduženje, a ja sam odabrana kao liderka ekipe, kaže Milka i dodaje kako su djevojke slične, funkcionišu dobro i lako se dogovore oko svega.
Nisu se od ranije poznavale, ali su usprkos tome sklopile odličan tim i odabrali vrlo značajnu temu o kojoj se, kažu, ne priča mnogo u našem društvu jer se brojni slučajevi mobinga godinama zataškavaju i ostaju nerazjašnjeni.
– Ljude je strah da pričaju o tome jer se boje da će izgubiti posao. Došli smo do zaključka da se o tome treba pričati kako bi se problem riješio. Ideja je da napravimo aplikaciju gdje će svako moći anonimno govoriti o svom problemu i dobiti mogućnost da se posavjetuje s nekim ko ima sličan problem. Jednostavno smo željeli da pomognemo, kaže Merisa Ljubijankić, učenica Richmond Park koledža u Bihaću.
Inovativno rješenje
Najveći izazov im je spriječiti da se problem mobinga prenese na buduće generacije i da oni, koji su trenutno srednjoškolci, ne prolaze kroz isti problem. Sve to sabrano je u projektu izrade Overrule App mobilne aplikacije.
– Bilo je nekoliko izazova kao što su edukacija, zdravstvo i ekologija. S obzirom da smo pretpostavljali da će 70 posto ljudi uzeti edukaciju, postavili smo sebi pitanje – šta poslije toga; šta poslije završetka škole i fakulteta; zašto niko ne razmišlja šta će da se desi tamo gdje moraš provesti većinu svoga života?
Uzimali smo izjave kada smo radili taj izazov i bilo je zastrašujuće nakon čega smo jednostavno rekli da je to problem kojeg moramo riješiti, ali na jedan inovativan način. To treba biti nešto što će ljude zanimati, nešto novo i tako smo došle na ideju da napravimo aplikaciju koja je još uvijek u izradi, priča Amela Okić iz Cazina, također učenica Richmond Park koledža u Bihaću.
Zadatak kojeg su sebi postavili, nimalo nije lak niti jednostavan za uraditi. Posebno na način da to bude jednostavno i zanimljivo. Aplikacija će imati profesionalno lice za pružanje stručne pomoći, a ideja je da u sve bude involvirana vlast i policija zbog složenosti i veličine problema kojeg putem nje žele riješiti. Međutim, da bi projekt zaživio i ugledao svijetlo dana u potpunosti, neophodna su određena materijalna sredstva.
– Voljeli bismo da pronađemo nekog sponzora ili investitora. U februaru kada bude predstavljanje projekta dok takmičenje bude išlo uživo, potrudit ćemo se da aplikacija bude gotova. Potrošit ćemo puno vremena i truda, zato bismo voljeli da ljudi ozbiljno shvate ovaj naš projekat i da to jednog dana bude naš posao, kaže Amela koja, osim srednje škole, pohađa i grafički dizajn na IT akademiji.
Uživa u pravljenju fotografija, videa, editovanja i planira upisati grafički dizajn na Internacionalnom Burch Univerzitetu, što je i bio cilj njenog učestvovanja na ovom takmičenju kako bi osvojila što veću stipendiju.
– Nisam znala da ću se zaljubiti u ovaj projekt i pronaći dobre prijatelje s kojima uživam raditi. Ovo je za mene dobra prilika da pokažem svoje vještine u oblasti marketinga i grafičkog dizajna, kaže Amela, piše Aljazeera.
Ističu i kako nisu primijetile da u svijetu postoji nešto što se isključivo fokusira na mobing kao problem, te samim tim očekuju da će uspješno riješiti taj problem.
Što se tiče zaduženja koja imaju u timu, pored Milke koja je liderka i time zadužena za predstavljanje projekta, pisanje tekstova i govore koje treba držati, Alma je zadužena za tehničke stvari kao što su kreiranje prezentacija u okviru čega napravi link i onda zajedno svi dorađuju prezentaciju.
Rangiranje i certificiranje
Amela i Merisa su zadužene za marketing i promociju, odnosno sastavljanje sadržaja za društvene mreže i brinu se o promociji ovog projekta. Aplikacija će funkcionisati na način da će se svako registrovati, odnosno svaka firma će dobiti određeni kod kako bi bilo potvrđeno da određena osoba zaista radi u toj firmi. Sve u cilju sprječavanja zloupotreba i obmana.
– Da se ne bi desilo da neki market napiše desetine negativnih komentara o drugom marketu u cilju širenja negativnog rejtinga istog. Na osnovu tog koda kojeg će dobivati isključivo zaposlenici iste firme, vršit će se prijava u aplikaciju koja je po pitanju korištenja anonimna i ne moraju se upotrebljavati lični podaci. Svjesni smo da se ljudi plaše iznijeti vlastito mišljenje, što je pokazalo naše ispitivanje, kaže Milka.
Aplikacija funkcioniše na principu foruma, gdje zaposlenici mogu iznositi svoja iskustva sa mobingom, u kojoj se firmi desio i to da navode ime firme ako žele. Inače to nije obavezna stavka. Moći će da dijele svoja iskustva kako bi jedni drugima mogli pomoći, isto tako će imati pristup privatnim ili grupnim savjetima od strane stručnih lica koja će biti zaposlena u te svrhe.
– Imat ćemo ranking top deset firmi u kojima nema mobinga i one će dobiti reklamu od nas. Odnosno jedan dio aplikacije u kojem će one biti navedene kako bi mladi koji tek traže posao znali u kojim firmama je prisutan mobing, a u kojima ga nema. Kompanije i firme koje imaju jako nisku stopu mobinga ili ga nemaju nikako, imat će pravo pretplate na aplikaciju gdje će se promovisati kroz naše društvene mreže i kroz aplikaciju u kojoj ćemo ih predlagati kao pogodne firme za zapošljavanje. One firme u kojima je mobing zastupljen imat će određen dio aplikacije u kojem će biti izolovane sa negativnim preporukama, pojašnjava Milka.
Do rankinga će se dolaziti kroz ispitivanja koja će se vršiti kroz kompanije. Ti upitnici će biti sastavljeni od strane psihologa, odnosno stručnih lica i nakon tih ispitivanja, ukoliko se pokaže da mobinga nema, firme će dobiti certifikat koji važi godinu dana.
– Nakon godinu dana ponovo se vrše ispitivanja, kako bi se utvrdilo stanje u firmi i da li je poželjno zaposliti se u njoj ili ne. Ukoliko bi se u tih godinu dana, dok traje certifikat, desilo da neko prijavi u aplikaciji ili van nje bilo kakav vid mobinga, ponovo se izlazi na ispitivanje. Ako se pokaže da je prijava validna, odnosno da je mobing zaista zastupljen, gubi se pravo na certifikat i dobija se prijava nadležnima. Ukoliko se pokaže da je prijava lažna, zaposlenik bi od kompanije dobio određene sankcije. Naravno, ako to kompanija smatra da treba da učini. To je prepušteno njima, dodaje Milka.
Što se tiče finansijske podrške, za sad imaju samo ljude koji su prepoznali njihovu ideju i sam projekat, te su odlučili donirati neki novac. Međutim, to je jako mala svota u odnosu na rashode koje imaju tokom realizacije projekta. Tako da putovanja i sve ostalo, za sad ide na njihov račun.
– Čekamo da se u februaru završi takmičenje na osnovu kojeg je sve ovo nastalo pa ćemo poslije toga vidjeti. Vjerovatno ćemo aplicirati u našim opštinama odnosno Opštini Goražde, Doboj i Bihać, vladama i vlastima koje bi mogle dati neki novac za sve to, ističe Milka.
Prihodi bi trebali dolaziti i kroz aplikaciju jer će se certifikati naplaćivati, godišnja ispitivanja će se također naplaćivati, isto tako i pretplata za promocije osim najboljih deset firmi.
Na kraju apeluju, ukoliko neko od nadležnih vlasti pročita njihovu priču, da se javi jer im je svaka podrška, bilo da se radi o reklami ili finansijskom vidu pomoći, mnogo znači.