Trend je to koji je posljednjih godina sveprisutniji u bh. školama, što je rezultat iseljavanja mladih obitelji u inozemstvo, ali i loše demografske slike.
Analiza poznatog makroekonomista pokazala je kako je danas u odnosu na pokazatelje prije 10 godina u osnovnim školama 61.000 učenika manje, u srednjim gotovo 39.000. Manje je i studenata u visokoškolskim ustanovama. Na ovaj problem upozorio je Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, apelirajući na dužnosnike da shvate kako je demografsko nestajanje problem broj jedan u državi.
– Apeliram da svi zajedno pridonesu da se ovi negativni trendovi uspore, a na kraju zaustave kako ne bismo gledali slične pokazatelje i idućih godina, rekao je Hadžić za državnu televiziju BiH.
Da se odgovorni nisu ozbiljno uhvatili ukoštac s demografskim problemom, govori i činjenica da se kao posljedica javlja tehnološki višak zaposlenih u prosvjeti. U Sindikatu obrazovanja kažu kako već godinama upozoravaju na moguću pojavu djelomičnog i potpunog tehnološkog viška. Zaposlene koji ostaju bez normi uspijevaju zadržati samo preraspodjelom. Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, znanosti i kulture RS-a, kaže za BHRT kako mu se posljednjih dana javlja određen broj kolega koji smatraju kako bi mogli postati tehnološki višak te da iskoristi priliku da u razgovoru s Ministarstvom i ravnateljima pronađe rješenje.
Kristina Mrđa, ravnateljica Tehničke škole u Banjoj Luci, kaže kako nisu do sada imali ljestvicu pada.
Ali ako se vratimo desetljeće, dva ili pak tri unatrag, možemo reći. Tada je Tehnička škola imala 2.200 učenika, sada nešto manje od 1.500 učenika, istaknula je Mrđa.
I u osnovnim školama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u kojima se nastava odvija po hrvatskom planu i programu manji je broj učenika, 45 manje u odnosu na godinu ranije. Slična situacija je i u školama u kojima se odvija nastava po bosanskom planu i programu, no detalji analize za pojedine škole nisu javno dostupni. U ovoj županiji u prve razrede devetogodišnje škole upisano je 985 djece, prenosi Večernji list.
Najviše djece upisuje se u prve razrede u Mostaru, više od polovine, te se tamo dogodio najveći pad u odnosu na 2020./2021. godinu. U Mostaru je 55 prvačića manje. U Čitluku je u odnosu na prošlu godinu 26 prvačića manje. Uz Ramu, i Čapljina je iznimka te bilježi rast od čak 28 prvačića u školama. U toj lokalnoj zajednici ukupno je ove godine 168 prvačića u odnosu na 140 iz prošle godine.
U Stocu je svega troje djece manje u prvom razredu devetogodišnje škole. U jedinom primorskom gradu u BiH Neumu upisan je jedan učenik manje nego u prošloj školskoj godini, 2020./2021. U Prozor-Rami ukupno je 71 prvačić, što je rast od 12 učenika. Rast je zabilježen u OŠ Marka Marulića u središtu grada, dok su ostale škole uglavnom upisale manje djece.
Ovi podaci mijenjat će se do početka školske godine jer je riječ o evidentiranim učenicima, a ne i upisanima. Demografi ponavljaju da su nužne mjere i usvajanje populacijskih politika kako bi se zaustavili negativni trendovi. Upozoravaju kako je 2020. godina završena s najlošijom stopom prirodnog prirasta i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.