Sedam zanimljivih činjenica o bebama rođenim u zimskom periodu

Pročitajte sedam zanimljivih činjenica o "zimskim bebama".


Cute baby boy in the mint winter suit sitting on snow outdoor
Cute baby boy in the mint winter suit sitting on snow outdoor

Znanstvenici su prilično fascinirani učinkom koji godišnje doba u kojem smo se rodili ostavlja na nas, na naše zdravlje i opće stanje.

Evo što su otkrili o djeci rođenoj u zimskim mjesecima, prenosi miss7mama.hr.

1. Djeca rođena zimi su krupnija

Promatrajući statistiku, znanstvenici su utvrdili da su djeca rođena u zimskim mjesecima duža nego ona rođena ljeti. Do svoje šeste, sedme godine, zimska djeca su teža, viša i imaju veći opseg glave od svojih vršnjaka rođenih u druga godišnja doba.

2. Inteligentnija su

Prema zajedničkom američkom i australskom istraživanju, u kojem su znanstvenici proučavali razvoj 21.000 dječaka i djevojčica, pokazalo se da su zimska djeca imala bolje rezultate na testovima inteligencije od svojih vršnjaka.

3. Manje su sklona multiploj sklerozi

Kod njih rjeđe dolazi do ove teške bolesti. Svi smo čuli da zdravlje majke može utjecati na zdravlje bebe. Ali, jeste li znali da i vrijeme začeća također može utjecati na zdravlje bebe?

Znanstvenici sa Sveučilišta Oxford došli su do zaključka da bebe rođene u novembru imaju najmanje šanse za to da obole od multiple skleroze, dok bebe začete u zimskim mjesecima imaju najveće šanse. To je zbog toga što trudnice dobivaju manje vitamina D tokom zime.

4. Učestaliji je prijevremeni porod

Bebe začete u maju imaju veće šanse roditi se ranije. Istraživači sa Sveučilišta Princeton su poslije analize raznih podataka, i zanemarivši sociološki status majki, otkrili su da bebe koje su u zimskim mjesecima došle na svijet imaju 10 posto veće šanse biti prijevremeno rođene. Izgleda da je jedan od značajnih faktora taj što tada vlada sezona gripe.

5. Depresivnija su

Postoji veći rizik da se kod njih razviju neurološki poremećaji, uključujući tzv. sezonski afektivni poremećaj (zimska depresija), bipolarnu depresiju i shizofreniju. Znanstvenici uzrok pronalaze u količini svjetlosti kojoj su novorođena djeca izložena, odnosno njezinom nedostatku.

6. Imaju slabije kosti

Još jedna karakteristika vezana za sunčevu svjetlost. Ljetne bebe su, kažu znanstvenici, u prosjeku više za pola centimetra, i koštana masa im je za 13 kvadratnih centimetra veća nego kod zimskih beba. Krivac za to je apsorpcija vitamina D majki u posljednjoj fazi trudnoće.

7. Sklonija su alergijama na hranu

Čini se da u današnje moderno doba sve više djece ima neke probleme s alergijama na hranu. Među njima je najveći broj beba rođenih zimi.