Riznica znanja: Kako nastaje duga?

Kako nastaje duga?


Ljudi su nekada mislili da je pojava duge znak koji im daju bogovi. Tome se ne treba čuditi, jer se duga na nebu pojavljuje naizgled niotkuda, a zatim, takođe tajanstveno, iščezava.

Duga se sastoji od sedam boja, koje imaju uvijek isti raspored: prvo crvena, pa narandžasta, žuta, zelena, plava, indigo-plava i ljubičasta. Najjarkija je crvena traka na spoljnom obodu luka, a zatim slijede ostale boje, od kojih je svaka sljedeća više blijeda. Unutrašnja ljubičasta traka najnejasnija je i najteže se uočava. Takođe, moguće je da se ponekad ne mogu razaznati sve boje, pogotovo indigo-plava.

Duga nastaje kad zraci sunčeve svjetlosti padaju na kapljice vode raspršene u vazduhu, a pojavljuje se za vrijeme ili odmah poslije kiše. Sunce mora biti nisko iznad horizonta ili čak sasvim malo ispod njega, a da bi video dugu, posmatrač mora biti okrenut leđima suncu, tako da gleda tamo gdje kiša pada ili je upravo prestala. Zraci sunčeve svjetlosti prolaze kroz kišne kapi.

Pri ulasku u kapi nastaje malo prelamanje svjetlosti. Ponašajući se kao sićušne prizme, kišne kapi prelamaju svaku boju skrivenu u bijeloj svjetlosti malo više ili malo manje nego boje koje se sa njom graniče. Zato se u trenutku ulaska u kišnu kap bijeli svjetlosni snop odjednom cijepa na obojene zrake. U kišnoj kapi, ti obojeni zraci udaraju u njen unutrašnji zid, koji se ponaša kao ogledalo i odbija ih. Sada, sa još više izmijenjenim pravcem, kreću nazad i izlaze iz kišne kapi sa iste strane sa koje su i ušli.

Pošto se Sunce, izvor te svjetlosti, nalazi iza posmatrača, izmijenjena svjetlost se vraća prema njemu i on vidi dugine boje koje se u luku pružaju preko neba. To je svjetlost koju su prelomile i odbile desetine hiljada sićušnih kišnih kapi.

Duga nije „stvar” na nebu, kao oblak ili ptica, već svjetlosna varka. Svaki posmatrač vidi drugačiju dugu, sačinjenu od svjetlosnih zraka koji mu dolaze s leđa i kišnih kapi koje su ispred njega.

Zanimljivost: za dugu nisu uvijek neophodne kišne kapi; svjetlost se može prelamati i pri prolasku kroz maglu ili sitne kapljice morske vode.

Literatura:

• Keti Volard, A zašto?


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!