Njemačka riječ za dečji vrtić kindergarten jedna je od rijetkih koje su ušle u engleski jezik. I u brojnim drugim jezicima, čak i kineskom, odgovarajuća riječ se sastoji od pojmova dijete i vrt, prenosi nezavisne.com.
Usred industrijske revolucije, 1840. godine pedagog Fridrih Vilhelm Avgust Frebel u tirinškom Blankenburgu osnovao je Opšti njemački dečji vrtić, prvi vrtić na svijetu.
Već ranije su postojala mjesta za brigu o djeci, no ona su se zvala ustanove za čuvanje ili škole za čuvanje. Za stariju djecu postojala je već školska obveza dok su za malu djecu u najboljem slučaju postojale ustanove koje su ih čuvale od potpunog zapuštanja.
Revolucionarna pedagogija
To Frebelu nije bilo dovoljno. Inspirisan idejama prosvjetiteljstva, on je ljude poimao kao slobodne individue koje su od rođenja stvorene da bi se slobodno razvijale. U to je, po Frebelovom mišljenju, pripadalo i obrazovanje. Kao i za švajcarskog pedagoga Johana Hajnriha Pestalozija, kod kojeg je Frebel u mladim danima studirao, i za njega je obrazovanje djece – nezavisno o porijeklu i polu – temeljni oslonac demokratskog društva.
Ali, Frebel je išao korak dalje. Zastupao je mišljenje da bi djeca što je prije moguće trebalo da dobiju pristup obrazovanju. Pod tim – naručito za malu djecu – nije podrazumijevao stvarnu nastavu. Frebel je smatrao da djeca najbolje uče kroz svoje prirodno ponašanje – igru.
On je prepoznao ono što se i danas uvijek naglašava u razvojnoj psihologiji, naime, da su učenje i razvoj aktivan proces, a ne pasivan. Dakle, umjesto da se netalentovanoj djeci utuvljuje neko znanje, on je htio djeci prepustiti da otkrivaju svoj svijet.
Profesionalnost
Kako bi maloj djeci prenio osnovne matematičko-fizikalne zakonitosti, Frebel je razvio igračke u obliku geometrijskih figura, kao što su kocke, cilindri i kugle. Zadatak vaspitača i odraslih je da djecu pritom prate jezički i emocionalno. Tako djeca uče artikulisati ono što su iskusila i razvijaju svoje društvene kompetencije.
Prvi dječji vrtić na svijetu Frebel je morao zatvoriti već nakon dvije godine zbog nedostatka novca. Ali, nije odustao, nego je putovao i držao predavanja i obrazovao profesionalne vaspitače. Na početku su to bili uglavnom muškarci koji su vodili škole, kasnije prije svega neudate žene kojima je Frebel tada otvorio rijetku šansu za kvalifikovano zanimanje.
Izvozni hit dječji vrtić
Ali, krajem građansko-demokratske revolucije 1848. pruska država je zabranila previše progresivne koncepte. Vlastodršcima su bili draži poslušni podanici nego individue koje slobodno misle. U najvećoj njemačkoj državi prije ujedinjenja od avgusta 1851. nije više bilo dozvoljeno postojanje dječjih vrtića. Činilo se da je Frebelova pedagoška reforma na svom kraju, tim više što je njen tvorac ni godinu dana kasnije umro u dobi od 70 godina.
Ali, dječji vrtić je krenuo u pobjednički pohod po svijetu. Zabrana dječjih vrtića u Pruskoj bila je jednaka zabrani rada vaspitačicama. To su bile veoma mudre, obrazovane žene koje su govorile i strane jezike. One su se razišle po zemljama u kojima je kapitalizam bio napredniji i potreba za dječjim vrtićima veća nego u Njemačkoj pa su tako raširile taj koncept.
Frebelova druga supruga imala je dobre veze u Rusiji, gdje se za njegovo učenje, navodno, zanimao Lav Tolstoj. S konceptom je u svijet otišlo i ime kindergarten. Razlog je svakako u tome što je Frebel vrlo pomno odabrao ime.
(Školski.ba)