Još se ne zna hoće li ove godine učenici iz Bosne i Hercegovine učestvovati u Pisa programu. Međunarodna procjena znanja i vještina, koja je trebalo da bude održana ove, zbog pandemije je pomjerena za iduću godinu.
O učešću učenika iz Bosne i Hercegovine na narednoj sjednici trebalo bi da raspravlja Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.Podaci prvog testiranja iz 2018. godine bili su poražavajući.
Bosna i Hercegovina je prvi put učestvovala u Pisa programu 2018. godine kada je testirano gotovo 6.500 učenika iz 213 škola iz države. Testovi iz jezika, matematike i prirodnih nauka trebali su provjeriti u kojoj mjeri bh. učenici mogu primijeniti svoje znanje u realnom životu.
Rezultat je bio ispod prosjeka. Bosna i Hercegovina je osvojila 62 mjesto među 79 država u kojima je izvršeno testiranje, a pokazalo se da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen. Ovo je trebao biti signal domaćim vlastima da konačno provedu reformu obrazovnog sistema koji će pobljšati kvalitet obrazovanja, ali, bh. političkoj oligarhiji očito ne trebaju generacije koje slobodno misle, piše bhrt.ba.
Smiljana Vovna, sociologinja, profesorica u Gimnaziji „Meša Selimović“ u Tuzlu kazala je:
– Znači ne trebamo ih naučiti kako da misle nego šta da misle. To je suština. Jer, što više imamo masu kojom možemo da manipulišemo, koja ne razmišlja svojom glavom, koja gleda opšte društvene interese, a ne samo svoj interes, onda je tim vladajućim oligarhijama lakše da vladaju i da opstanu na vlasti.
Korjenitu reformu obrazovanja, iako su je najavljivale kao prioritetne političke zadatke u svojim kampanjama, izbjegavale su uraditi sve poslijeratne garniture koje su osvajale vlast u Bosni i Hercegovini na svim nivoima.
A za budućnost bh. društva vodile su se ciljevima opstanka na vlasti. Jedan dio akademske zajednice smatra da će politika morati mijenjati ovaj odnos prema obrazovanju.
Midhat Čaušević, sociolog, Filozofski fakultet u Tuzli rekao je:
– Ovaj proces neminovno mora doživjeti reformu, zašto, zato što EU, NATO standardi, odnosno naše učlanjenje prema NATO-u, zahtijeva jednu drugu paradigmu razumijevanja društvene stvarnosti, a obrazovanje je pokretač toga.
Neminovnost reforme obrazovanja nužnost je i sa ekonomskog aspekta, jer državu Bosnu i Hercegovinu preskupo košta školovanje generacija čije diplome nisu vrednovane na tržištu rada.
Admir Čavalić sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli kaže:
– Sva istraživanja, MMF-a, Svjetske banke, pokazuju da su naši randici niskoproduktivni, dakle, u Bosni i Hercegovini. Naravno, kada idu vani ta produktivnost raste shodno boljem sistemu. Ali naš sistem obrazovanja nije prilagodjen spram standarda 21-og stoljeća, jednostavno student, učenik, nije u fokusu obrazovnih politika već je to dakle ili političkaigra ili zapošljavanje i slično, dakle neke druge stvari.
Predsjedništvo BiH bi sljedeće sedmice trebalo donijeti odluku da li će naredne godine u Bosni i Hercegovini biti provedeno drugo Pisa testiranje učenika.
I ako ovo testiranje bude provedeno, izvjesno je, slažu se mnogi u akademskoj zajednici, da će rezultati biti i gori nego prije tri godine zbog, između ostalog, i online sistema pohađanja nastave u vrijeme pandemije.