Jedno od glavnih obilježja tržišta rada u Federaciji su neusklađeni zakonski akti, ali i manjak školovanog kadra za zanate.
Paradoksalno je da sve više mladih napušta Bosnu i Hercegovinu u potrazi za poslom, a da istovremeno stotine hiljada maraka ostaju neiskorištene za njihovo obrazovanje.
Mladi se vide kao frizeri, ali niko ne želi biti mljekar ili farmer. I to nije jedini paradoks. Poslodavci se žale na visoke namete, što ih sprječava da masovnije zapošljavaju.
Dejana Šeovac, jedna je od 630 učenika koja svoju perspektivu vidi u proučavanju deficitarnih zanimanja. Odabrala je smjer pekar, a praksu obavlja tri puta tjedno. Uči praviti razne vrste peciva i kolača, što je, kaže, čini sretnom. Vjeruje da će po završetku školovanja brzo naći posao, piše Federalna.ba.
Nikoga ne zanimaju deficitarna zanimanja
U Srednjoj školi poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti najširi izbor zanimanja spada u poljoprivredne i prehrambene djelatnosti.
Međutim, direktorica Seada Velagić ističe da je sve manji broj učenika koji su zainteresirani da proučavaju deficitarna zanimanja:
– Uglavnom je najveća koncentracija od zanatskih zanimanja na smjeru frizer, a, nažalost, najmanje učenika imamo u smjeru prerađivač mlijeka, iako je to deficitarno zanimanje – nema niko na birou za zapošljavanje. I u smjeru farmer, u poljoprivrednoj struci, također imamo situaciju da ministarstvo financira sve tri godine učenike. Međutim, nema zainteresiranih. Primjera radi, u tekućoj školskoj godini 313 učenika prvog razreda ostvarilo je pravo na ovu vrstu stipendije. Unatrag četiri godine, iz budžeta ŽS-a izdvajaju se sredstva s ciljem stipendiranja učenika koji upišu deficitarna zanimanja.
U ovoj školskoj godini izdvojeno je nešto više od 300 hiljada maraka.
– Dakle, poenta je ne samo kada se učenici upisuju u prvi razred pa da onda u drugom i trećem razredu ostanu bez stipendija, nego da imaju svoju stipendiju tijekom trajanja svog trogodišnjeg obrazovanja, navodi ministrica za odgoj i obrazovanje ŽS-a Naida Hota-Muminović (NiP).
Iz resornog ministarstva kažu da je ovakav postupak najbolji odgovor na potrebe tržišta rada u Kantonu Sarajevo. Plan je da se učenicima omogući puno više prakse kod poslodavca. Tako, poslodavci bi bili u mogućnosti da mentoriraju mlade ljude, ali i zaposle nove radnike.
Smanjiti namete
– Oni su, dakle, mladi – dođu sa 16, 17 ili 18 godina i potrebno je da uvažimo i njihovu dob i da osiguramo sve druge preduvjete kako bi se sigurno uradio proces njihove prakse, odnosno rada kod poslodavca, dodaje ministrica Hota-Muminović.
Tačni podaci o potrebama tržišta rada ne postoje na evidencijama za zapošljavanje. Jako je puno mladih koji traže posao.
Poslodavci često potražuju kuhare, konobare, građevinske radnike, zavarivače, stolare, vozače, radnike u IT sektoru, diplomirane inženjere elektrotehnike i građevine, tako da s pravom možemo reći da su nabrojana zanimanja u ŽS-u deficitarna bez obzira na to što na evidenciji imamo prijavljenih osoba s tim zanimanjima – oni se iz nekog razloga ne zapošljavaju.
Poslodavci, tvrde iz Zavoda za zapošljavanje, nisu u prilici zaposliti nove radnike zbog visine nameta i obaveza prema državi. Zbog neusklađenosti zakona na razini Federacije, rad na crno i nestabilni uvjeti poslovanja doprinose negativnim statistikama.
Zato je u Kantonu Sarajevo potražnja za radnom snagom mala.
Dakle, pod hitno treba smanjiti namete, a obrazovanje uskladiti sa potrebama tržišta. Mladi bi trebali iskoristiti svaku šansu, te možda malo manje biti probirljivi.