Šta je Sunčev sistem?

Planete najbliže suncu se nazivaju unutrašnje planete. To su Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Poslije njih je veliki prsten asteroida, komada stijena mnogo manjih od planeta. Ovaj prsten se zove Asteroidni pojas. Poslije Asteroidnog pojasa se nalazi patuljasta planeta po imenu Ceres. Zatim slijede vanjske planete: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Još dalje su dvije patuljaste planete, Pluton i Eris.

Iza Neptunove orbite nalazi se još jedan veliki prsten objekata sličnih asteroidima, zvani Kuiperov pojas. Ime je dobio po prezimenu naučnika koji je prvi pisao o njemu.

Poslije Kuiperovog pojasa slijedi Oortov oblak. Naučnici misle da većina kometa koje prolaze kroz Sunčev sistem dolazi odatle.

Između svih ovih stvari nalazi se prašina. Čestice prašine su jako udaljene jedna od druge, ali one sijaju na sunčevoj svjetlosti. Prije zore (u septembru ili oktobru) možemo vidjeti taj odsjaj na istoku. To zovemo zodijački žar. Kada komadi svemirske prašine pogode Zemljinu atmosferu, oni sagorijevaju. Ako su to veći komadi njihovo sagorijevanje se bolje vidi sa Zemlje i to nazivamo meteorima.

suncevsistem-planete
Šta drži sve to zajedno?

Zašto se sve planete okreću oko Sunca? Zašto se mjeseci okreću oko planeta? Zašto sunce ne otplovi i ostavi planete same? Odgovor na sva ova pitanja je povezan s gravitacijom. Gravitacija je sila povezana s masom. Ona drži stvari zajedno.

Sunčeva gravitacija je dovoljno jaka da zadrži Zemlju u svojoj “blizini”. Sunce ne stoji na jednom “mjestu” u Svemiru. Cijeli Sunčev sistem kruži oko centra naše galaksije (Mliječnog puta). Svi ti objekti se drže zajedno zahvaljujući gravitaciji.

Ko je otkrio Sunčev sistem?

1543. godine Nikola Kopernik je otkrio da se planete okreću oko Sunca, a da se jedino Mjesec okreće oko Zemlje. Ipak cijeli život se plašio da to ikome kaže, jer je u to doba u Evropi zbog toga mogao biti spaljen na lomači. U današnje vrijeme astronomi otkrivaju sve više. Nedavno su pronašli još objekata poput Plutona. Jedan od njih Eris je čak i veći od Plutona. Zbog svega toga Pluton se više ne ubraja u obične planete nego ga nazivaju “patuljastom planetom”.

slikanje-sunca

Šta će se desiti s našim Sunčevim sistemom?

U narednih pet milijardi godina Sunce će potrošiti najveći dio svog hidrogenskog goriva. To će ga dovesti u zadnju fazu njegovog života. Središte Sunca će se skupiti i postati još toplije nego što je to sada. Vanjski dio (omotač) će se proširiti i tako će sunce postati veće. Postaće crveni džin.

Sunce će biti toliko veliko da će čak i neke najbliže planete biti u njemu. One će izgorjeti. Koje će to planete biti uništene zavisi od toga koliko mase Suncu preostaje.

Nakon određenog perioda koje Sunce provede kao crveni džin, ono će početi da sagorijeva helijum. Tada će se još više skupiti i prestaće biti crveni džin. Sagorijevaće helijum oko milijardu godina, zatim ponovo postati crveni džin, a sve više gasa će zračiti vani u Svemir narednih nekoliko stotina hiljada godina.

Formiraće se planetarna nebula. Ona će trajati između nekoliko hiljada i nakoliko desetina hiljada godina. Ta nebula će se sjajiti na svjetlosti Sunca.

U centru onoga što je nekada bilo Sunce možda se formira mala zvijezda zvana bijeli patuljak. Ova vrsta zvijezde je otprilike veličine Zemlje.  Kada postane bijeli patuljak Sunce neće imati više goriva. Ohladiće se i potamniti. Ipak i takvo će sjajiti još mnogo milijardi godina.

(Wikipedia / Prilagodila A.L. / Školski.ba)