Humanitarno žensko udruženje Duga iz Banjaluke implementira projekat pod nazivom “Etno preduzetništvo- alat za ekonomsko osnaživanje žena”, prenosi 6yka.com.
Projekat je finansiran sredstvima Švedske vlade a sprovodi ga Agencije EDA iz Banjaluke, kroz niz aktivnosti čiji je cilj, između ostalog podrške i promocija ženskog etno preduzetništva u Banjaluci i okolnim opštinama. U okviru tog projekta je predviđena i medijska promocija uspješnih žena preduzetnica.
U nastavku donosimo priču o uspješnoj preduzetnici, majci dječaka Uroša, koji je rođen sa De Gručijevim sindromom. Majčina želja da pomogne svom dječaku je prerasla u priču o uspješnoj preduzetnici. Priču Tanje Živković i o njenoj i Ukijevoj čokoladnoj bajci donosimo onako kako nam je ispričala:
-Moje ime je Tanja Živković i majka sam tri sina od kojih je jedan na svoj način poseban, zove se Uroš. Poseban je po tome što je rođen sa jednim od najrjeđih sindroma na svijetu, De Gručijev sindrom.
Pošto smo, prvenstveno zbog rijetkosti sindroma, bili prepušteni sami sebi mi smo morali da osmislimo radnu terapiju za Ukija, ne sluteći da će ona za nekoliko godina da preraste u jednu od najljepših čokoladnih bajki. Prije dvije godine objavili smo našu prvu knjigu u kojoj smo na jedan malo drugačiji način opisali život jednog plavog anđela i to sve uklopili u knjigu recepata. Na koricama knjige, koja se zove “Prvi Ukijev kuvar”, je Urošev crtež na koji smo mi posebno ponosni.
Želim da naglasim da je Uki prije četiri godine izgubio sluh i da danas živi u svijetu tišine. To ga čini dodatno posebnim, jer sve što mu život donese on hrabro prihvati i sve svoje nedostatke pretvara u svoje prednosti. On ima jedan od najljepših osmijeha na svijetu, razigran je I veseo u svom čokoladnom carstvu.
Imamo u planu, da početkom januara 2020. godine, pokrenemo proizvodnju i prodaju u našoj radnji za slatkiše, nadomak Prnjavora, čime bismo ostvarili našu ideju za preduzetništvo koje se nadovezuje na Uroševu vrlo uspješnu radnu terapiju. Mišljenja smo da bi malo preduzetništvo ovog tipa trebalo da bude snažno podržano od strane države i institucija, čime bi se kvalitet života “osoba sa posebnim potrebama” mnogo poboljšao, uz istovremeno smanjenje opterećenja državnog budžeta. Namjeravamo da u budućnosti vrlo glasno govorimo o tome.
(Školski.ba)