Logoped savjetuje: Kako pomoći djeci da savladaju čitanje?

Logoped objašnjava metode i govori o tome da li je uvijek potreban stručnjak kod poteškoća sa čitanjem.


Čitanje i pisanje osnovne su vještine neophodne za cjelokupan uspjeh u životu. Zato i ne čudi što se roditelji najčešće pitaju kako naučiti dijete da čita, a ovaj problem posebno je došao u fokus usljed pandemije korona virusa i nemogućnosti da djeca idu u školu.

Od samog početka školovanja čitanje je vještina na kojoj se najviše radi, jer će dijete savladavanjem iste moći da usvaja dalja znanja. Iako djeca nisu obavezna da znaju da čitaju prije polaska u školu, većina ovu vještinu savlada ranije, dok sa druge strane mnoga djeca i po početku školovanja imaju problem sa čitanjem.

Greške koje djeca prave kada uče čitanje su raznovrsne, a samo čitanje može biti povezano i sa problemima sa pažnjom i problemima u psihomotornom razvoju.

– Čitanje je vrlo kompleksan proces, a pre nego što se savlada, prethodi mu niz različitih sposobnosti koje kod djece treba da se stimulišu i razviju, kaže za portal Telegraf.rs diplomirani logoped i reedukator psihomotorike, Aleksandra Đorđević.

Ona objašnjava da dijete najprije treba da stvori svijest o tome na koji glas određena riječ počinje i na taj način razvije fonološku svjesnost.

– Dakle, da bude svjesno koji je glas na početku, koji glasovi učestvuju u formiranju određene riječi, koji glas je na kraju, koliko određena riječ ima slogova, a rečenica riječi. Sve te sposobnosti nazivaju se fonološka svjesnost, objašnjava Đorđević i naglašava da je u čitanju od prvog dana važno obratiti pažnju na razumijevanje pročitanog.

– Upravo je razumijevanje poenta čitanja, jer ono što pročitamo treba da prenese neku informaciju i to je način na koji dalje nešto učimo, kaže ona.

Problemi sa kojima se roditelji najčešće susreću jesu nesavladana tehnika čitanja ili neadekvatna brzina za određeni uzrast, što je opet posljedica loše savladane tehnike čitanja.

– U tom slučaju se vraćamo korak unazad i počinjemo sa slogovnim čitanjem, odnosno spajanjem glasova u slog, kaže logoped i napominje da se nerijetko kod takve djece uočava i problem sa pisanjem i loša vizuelna percepcija.

– Ako se problem sa čitanjem ne riješi na vrijeme, on povlači i probleme u računanju, odnosno rješavanju tekstualnih zadataka iz matematike, a onda i dalje učenje, kaže Đorđević.

Kada je pravo vrijeme da se djeca stimulišu ka procesu učenja?

Prema riječima logopeda, dijete bi prije polaska u školu trebalo da može da pročita kratke riječi i kratke rečenice, budući da u školi nije moguće posvetiti dovoljno pažnje učenju tehnike čitanja.

– U razredu ima mnogo djece, a nedovoljno vremena, posebno u trenutnoj situaciji kada časovi, usljed pandemije, traju 30 minuta, objašnjava ona.

– Djeca se odmah pošto nauče 30 slova azbuke stavljaju pred sam zadatak čitanja, a bez prethodnog objašnjenja kako se to čita i da je čitanje spajanje glasova u riječ, a riječi u rečenicu, kaže Đorđević i dodaje da bi dijete već od četvrte godine polako trebalo stimulisati ka procesu učenja čitanja.

Prije svega, objašnjava, sa djecom bi trebalo igrati igru “Na slovo, na slovo” koja će kod djece početi da budi svijest o tome na koje slovo određena riječ počinje.

– Ovakve igre treba igrati često i postepeno ih otežavati. Dakle, poslije pitanja na koje slovo počinje određena riječ, postavljati im pitanje koje slovo je drugo u riječi i na koje slovo se određena riječ završava. Svakako ne treba birati teške, dugačke i komplikovane riječi, već krenuti od jednostavnih ka komlikovanijim, savjetuje logoped.

Korak po korak

 – Uporedo sa vježbama analize glasova u riječi, treba vježbati sintezu glasova, dakle pitati djecu kada ja kažete “M-I-Š”, šta ste rekli kada glasove spojite u jednu riječ, objašnjava logoped i kaže da uz to treba raditi i vježbe vizuelne percepcije koja olakšava sam proces čitanja.

– Onaj ko ima dobru vizuelnu percepciju bolje će da čita, a to se vježba kroz zadatke kao što je pronalaženje razlika između dvije slike, izbacivanje uljeza iz određenog niza, rješavanje lavirinata itd.

Osluškujte svoje dijete, nisu svi za logopeda

Čak iako dijete pokaže interesovanje za čitanje prije četvrte godine, podstaknite ga u tom smjeru, ali budite sigurni da je prethodno uspjelo da poveže glas i slovo. Poželjno je da adekvatno izgovaraju i čuju svih 30 glasova jezika.

Jedan od preduslova za čitanje jeste da djeca savladaju slova, odnosno znakove za svaki od 30 glasova našeg jezika.

– Ukoliko, umjesto jednog glasa izgovaraju neki drugi (recimo L umjesto R), onda neće praviti razliku između reči “lampa” i “rampa” što veoma narušava razumijevanje pročitanog, kaže Đorđević i ističe da nije svako dijete koje ima poteškoća sa čitanjem za logopeda.

– Ipak, ako roditelji imaju nedoumce i preventivno se mogu obratiti stručnjaku koji će ih posavjetovati da li je dijete neophodno uključiti u tretman ili im samo dati smjernice za rad od kuće.

Šta je reedukacija psihomotorike?

Aleksandra Đorđević pored toga što je diplomirani logoped, jeste i reedukator psihomotorike i ima završenu muzičku školu.

– U svom radu, pored klasičnih logopedskih tehnika koristim i reedukaciju psihomotorike i muziku. To je tretman pokretom, koji je izuzetno koristan kada je u pitanju savladavanje tehnike čitanja, jer je najprije neophodno da se djeca dobro orjenitšu u prostoru koji ih okružuje, kako bi mogli da se orjentišu i na papiru, objašnjava ona i dodaje da djeca treba da znaju da se čita sa lijeva na desno, odozgo na dole, koje slovo je prethodno, a koje sljedeće.

– Muziku koristim na taj način što djeci pjevam i sviram glasove, odnosno slova napisana na papiru i njima je taj način dosta pristupačan, a onda i sam proces spajanja glasova u slog i slogova u riječi, zaključuje logoped.


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!