KAKO se mijenjaju godišnja doba

Kako se mijenjaju godišnja doba? Zbog čega je ljeti toplo, a zimi hladno? Zašto dani u proljeće postaju duži? Zašto su zimi noći duže?


Godišnja doba su periodi u kojima vlada jednaka klima i jednake promjene na određenom geografskom području na Zemlji. Opće je poznato da se Zemlja okreće oko Sunca, a istodobno i oko svoje ose. Da Zemljina osa (zamišljena crta što prolazi kroz Sjeverni i Južni pol) stoji pod pravim uglom prema Zemljinoj putanji oko Sunca, mi ne bismo imali različita godišnja doba, i svi bi dani u godini bili jednake dužine.

Ali, Zemljina osa je malo ukošena, i to zbog toga što na Zemlju djeluju različite sile. Jedna je privlačna sila Sunca, druga privlačna snaga Mjeseca, a treća obrtanje same Zemlje.

Zbog djelovanja tih sila, Zemlja se okreće oko Sunca u nagnutom položaju. Zemlja je cijele godine u tom položaju, tako da Zemljina osa uvijek leži u istom pravcu – u pravcu zvijezde Sjevernjače. To znači da je Sjeverni pol jedan dio godine okrenut prema Suncu, a drugi dio godine suprotno od Sunca. Zbog ovog nagiba, Sunčeve zrake izravno padaju na Zemlju, ponekad sjeverno od ekvatora, ponekad na sam ekvator, a ponekad južno od ekvatora. O tome kako Sunčeve zrake padaju na Zemlju zavise različita godišnja doba u raznim dijelovima svijeta.

Kad je sjeverna hemisfera okrenuta Suncu, u zemljama sjeverno od ekvatora je ljeto, a u zemljama južno od ekvatora zima. Kad Sunčeve zrake uspravno padaju na južnu hemisferu, onda je tamo ljeto, a na sjevernoj hemisferi zima. Najduži i najkraći dan u godini zovu se ravnodnevica ili ekvinokcij. Godina ima dva dana kad su dan i noć jednaki u cijelom svijetu. To su dani koji obilježavaju početak proljeća (oko 21. marta) i jeseni (oko 23. septembra). Trajanje tih dana i noći iznosi približno 12 sati, ali zbog djelovanja atmosfere nije baš potpuno jednako. U svakom trenutku godine na hemisferama se odvijaju suprotna godišnja doba.

(E-kako.geek.hr)