Kako roditeljska nježnost oblikuje sreću djeteta za čitav život?

Koliko često grlite svoju djecu?


Istraživanja sprovedena tokom prethodne decenije ukazuju koliko je bitna veza između privrženosti i nježnosti u djetinjstvu i zdravlja i sreće u budućnosti.

Koliko često grlite svoju djecu?

Svi živimo brzo i vodimo stresan život i imamo bezbroj briga kao roditelji, ali je kristalno jasno da je najvažnije da s vremena na vrijeme zastanemo i nježno zagrlimo svoje dijete. U proteklih 10 godina sprovedeno je niz istraživanja koja su naglasila da bitnu ulogu igra veza između privrženosti u djetinjstvu i zdravlja i sreće u budućnosti.

Na osnovu podataka istraživačkog centra „Child Trends“ – vodeće neprofitne istraživačke organizacije u SAD, čiji je jedan od primarnih ciljeva poboljšanje života i izgleda za budućnost djece, mladih i njihovih porodica – naučna istraživanja dokazuju da roditeljska toplina i privrženost imaju dugotrajni pozitivni ishod u životu djece.

Voljena djeca izrastaju u dobre ljude

Kao ishod ove vrste privrženosti javljaju se visok nivo samopouzdanja, poboljšan javni nastup, bolja komunikacija između djeteta i roditelja, manje psiholoških problema i problema u ponašanju. Nasuprot tome, djeca koja nemaju privržene roditelje često imaju niži nivo samopouzdanja i osjećaju se otuđeno, neprijateljski su nastrojena, agresivna i nedruželjubiva.

Veza između roditeljske naklonosti i dječije sreće i uspjeha potvrđena je u više nedavno sprovedenih studija.

Djeci je potrebna ljubav, ne skupe aktivnosti

Istraživači Medicinske škole Univerziteta Duke su 2010. godine otkrili da bebe čije su mame vrlo privržene i pažljive odrastaju u sretnije, otpornije i manje anksiozne ljude. U ovu studiju je bilo uključeno 500 ljudi od perioda kada su oni bili bebe sve do njihovih tridesetih godina. Psiholozi su sprovodili nekoliko razvojnih testova dok su posmatrali interakciju majki sa svojim osmomjesečnim bebama.

Psiholozi su ocjenjivali nivo majčine privrženosti i pažnje na skali od pet nivoa – od „negativnog“ do „pretjeranog“. Skoro 10% majki je pokazalo nizak nivo privrženosti, 85% je pokazalo normalnu količinu privrženosti, dok je oko 6% pokazalo visok nivo privrženosti.

30 godina kasnije, isti ispitanici su intervjuisani o svom emotivnom zdravlju. Odrasli čije su majke pokazivale pretjeranu naklonost su bili mnogo manje skloni stresu i anksioznosti od ostalih. Također, manje je vjerovatno da bi bili neprijateljski nastrojeni u odnosu sa drugim ljudima i imali psihosomatske simptome.

Vladeta Jerotić: Koliko smo u djetinjstvu bili voljeni, toliko ćemo biti u stanju da volimo druge
Istraživači su zaključili da hormon oksitocin može biti odgovoran za ovaj efekat. Oksitocin je hemijska supstanca u mozgu koja se oslobađa kada osoba osjeća ljubav i povezanost. Dokazano je da pomaže roditeljima da stvore čvršću vezu sa svojom djecom, gradeći osjećaj povjerenja i podrške među njima. Ova povezanost najvjerovatnije pomaže našem mozgu da proizvodi oksitocin, budeći u djetetu više pozitivnih emocija.

Potom, u studiji iz 2013. godine, sprovedenoj na Univerzitetu u Kaliforniji, otkriveno je da bezuslovna ljubav i privrženost roditelja čini dijete emocionalno srećnijim i manje anksioznim. Dokazano je da se njihov mozak mijenja kao rezultat osjećaja privrženosti.

Suprotno, negativan uticaj zlostavljanja u djetinjstvu i manjak privrženosti utiču na djecu, kako mentalno tako i fizički. Ovo može dovesti do raznih vrsta zdravstvenih i emotivnih problema tokom života. Ono što je zanimljivo je da naučnici misle da privrženost roditelja može da zaštiti pojedince od štetnih efekata stresa u djetinjstvu.

Univerzitet u Notr Damu je 2015. godine sproveo israživanje, koje je pokazalo da su djeca čiji su reditelji privrženi sretniji kada odrastu. Više od 600 ljudi je ispitano o načinu kako su odrastali, uključujući i to koliko su ih roditelji mazili. Odrasli koji su izjavili da su im roditelji bili nježniji u djetinjstvu su bili suosjećajniji i manje depresivni i anksiozni. Oni koji su izjavili da njihovi roditelji nisu bili toliko nježni su imali mentalne probleme, osjećali su nelagodu u odnosu sa drugim ljudima i imali su poteškoće da shvate razmišljanja drugih ljudi.

Djeca su drugo ime ljubavi

Istraživači su takođe proučavali dobrobiti bliskog fizičkog kontakta novorođenčeta sa majkom. Ova posebna interakcija majke i bebe naročito pomaže bebi da se smiri, kako bi manje plakala i više spavala. Takođe je dokazano da poboljšava razvoj mozga. U jednom članku objavljenom u američkom naučnom časopisu „American Scientific“ istaknuto je da djeca koja su živjela u sredini lišenoj roditeljske ljubavi, poput sirotišta, su imala viši nivo hormona stresa – kortizona, u odnosu na djecu koja su živjela sa roditeljima. Naučnici vjeruju da je glavni uzrok ovih fizičkih promjena zapravo nedostatak fizičkog kontakta u sirotištima.

Na kraju, brojne studije su pokazale koje dobrobiti masaža ima na smanjenje anksioznosti kod djece. Masaža je takođe dobar način da se roditelji fizički i emotivno povežu sa djecom. Počevši od ranog djetinjstva, roditelj može početi da masira svoje dijete, što može stvoriti čvrstu vezu. Studije su pokazale da djeca i odrasli koji su masirani nisu skloni anksioznosti tokom perioda obrazovanja, boravka u bolnici i drugih stresnih događaja, piše Zelena učionica.

Pa, kako možete da unesete više zagrljaja u svoju porodicu?

Od momenta kako dovedete svoju bebu iz porodilišta obavezno je držite, dodirujte i ljuljajte u naručju. Provedite mnogo dragocjenih momenata milujući svoju bebu, tako da njena koža može dodirnuti vašu.

Kako odrastaju, budite razigrani i zajedno se bavite zabavnim aktivnostima poput plesa ili smišljanjem luckastih igara poput pretvaranja da ste čudovište koje grli i ljubi.

Pametna djeca rastu tamo gdje ima mnogo nježnosti i ljubavi

Postavite podsjetnik kako biste bili sigurni da je grljenje dio vaše svakodnevne rutine. U nedavnom filmu o Trolovima, Trolovi su nosili satove na kojima bi se na svakih sat vremena oglasio alarm i označio vrijeme za grljenje. Ako je potrebno, podesite sebi alarm. Ili obavezno svoju djecu zagrlite tokom određenog doba dana, na primjer, prije nego što krenu u školu, kada se vrate iz škole i prije spavanja.

Još jedna zanimljiva ideja je da budete nježni dok vaspitavate svoje dijete. Dok im pričate šta su loše uradili, stavite im ruku na rame i zagrlite ih na kraju razgovora, da bi bili sigurni da ih, iako niste zadovoljni njihovim ponašanjem, i dalje volite. Ako vaše dijete udari brata ili sestru, zagrlite ga i pokažite da je grljenje ljepše nego udaranje.

Na kraju, pripazite da ne preterate i ne ugušite djecu. Poštujte njihove individualne potrebe i budite svjesni da će se one mijenjati tokom prolaska kroz različite faze.