Kada svjetlost pada na neke providne tvari kao što su staklo ili voda, tada zrake svjetlosti mogu proći kroz te tvari i ne stvaraju sjenu. Drugi materijali, kao na primjer: drvo, metal, cigla, betot i td. ne propuštaju svjetlosne zrake i na taj način rade sjene. Znači, nakon što snop svjetlosti padne na neproziran predmet, stvara se sjena na njegovoj suprotnoj strani gdje svjetlost ne može proći.

Oštrina rubova sjene zavisi od položaja izvora svjetlosti.

Kako se svjetlost širi u pravcima, stvorena sjena ima oštre rubove ako svjetlost dolazi iz jednog izvora, a ako ima više izvora svjetlosti tada je ta sjena nejasnih rubova.

Uzmimo na primjer malu električnu sijalicu,ona baca oštru tamnu sjenu iza nekog predmeta jer snop svjetla dolazi iz samo jednog pravca. Ako ima više električnih sijalica, i one svjetle u pravcu predmeta, tada svjetlost dolazi iz raznih pravaca i sjena tog predmeta tada ima nejasne rubove.

Dužina sjene zavisi od ugla pod kojim svjetlost pada na predmet.

Za vrijeme sunčanog dana sjene imaju različitu dužinu u raznim trenucima dana zbog promjene položaja Sunca. Sunce se popne na svoj najviši položaj u podne, zatim se počinje spuštati. Uslijed toga se i pravac Sunčevih zraka mijenja; kako dan protiče sjene se stvaraju u različitim pravcima. Ta promjena pravca sjena upotrijebljena je u sunčanom satu te se na taj način može izmjeriti vrijeme.

(Ekako.geek.hr)