Prema legendi, Arhimed je istrčao bez odjeće na ulice Sirakuze i vikao:
– Eureka! Pronašao sam.
O životu Arhimeda sačuvano je malo biografskih podataka, a uz to je za mnoge teško razlučiti koliko su vjerodostojni.
Međutim, zato sa mnogo većom sigurnošću možemo zaključiti da je bio jedan od najboljih matematičara i fizičara staroga vijeka, zahvaljujući palimpsestu (pergament sa koga je u doba oskudice u pergamentima, prvobitni tekst izbrisan pa napisan nov; pomoću hemijskih reagencija često je moguće pročitati raniji tekst) otkrivenom početkom 20. vijeka na kojem je sačuvano sedam Arhimedovih rasprava iz područja matematike i fizike koje su nadahnule najveće renesansne umove. Arhimedove spoznaje na području aritmetike i geometrije vrijede do danas.
Na području fizike postavio je temelje mehanike, dinamike i hidrostatike. Sa posljednje navedenom, hidrostatikom, povezana je najslavnija anegdota iz Arhimedovog života. Upitan od sirakuškog kralja Hijerona, koji je naručio krunu od čistog zlata, kako može provjeriti da li je zlatar u nju dodao i drugih metala, a da se kruna pritom ne ošteti, došao je Arhimed do rješenja dok se kupao u gradskom kupalištu.
Ulazeći u kadu, primijetio je da se nivo vode izdigao i da je lakši u vodi nego izvan nje, i to za težinu istisnute vode, zbog sila uzgona koje djeluje na tijelo uronjeno u vodu. Shvatio je da se to načelo može primijeniti tako da vaganjem krune u vodi i izvan nje, te ponavljanjem istog postupka sa čistim zlatom, odnosno drugim metalima, riješi problem kralja Hijerona. Tada je, prema legendi, istrčao bez odjeće na ulice Sirakuze i vikao Eureka!, tj. „Pronašao sam“.
Ta je anegdota do nas došla zahvaljujući rimskom piscu Vitruviju. Arhimed je ne spominje, ali u svojoj raspravi “O tijelima uronjenima u vodu ili o plivanju tijela” postavlja temelje hidrostatike objašnjavajući navedeni princip, koji je poznat kao Arhimedov zakon. Zbog navedene anegdote ovim Arhimedovim uzvikom su propraćena važna naučna otkrića.
NE DIRAJTE MOJE KRUGOVE!
Osim kraćeg boravka u Aleksandriji, većinu života Arhimed je proveo u svom rodnom mjestu, Sirakuzi na Siciliji. Osim kao matematičar i fizičar, ističe se i kao genijalan graditelj i inovator, čiji su pronalasci bili daleko ispred njegovog vremena, piše bastabalkana.com.
Od brojnih izuma potvrđeni su sa sigurnošću Arhimedov vijak i planetarijum. Sirakuzu su u III vijeku p.n.e. opsjedali Rimljani, pa je Arhimed, više puta, svojim pronalascima pomogao u odbrani grada.
Navodno je izgradio Siracusiju, najveći ratni brod tog vremena, a kada su 213.g. p.n.e. u drugom punskom ratu Rimljani počeli opsadu Sirakuze, Arhimed je preuzeo radove na utvrđivanju grada i konstrukciji katapulta i drugih ratnih naprava.
Uz pomoć leća (sočiva) i ogledala navodno je zapalio rimsku flotu u luci ispred Sirakuze, ali je ovaj događaj, o kome izvještavaju mlađi zapisi, kasnije osporavan. Teško je na tom polju odvojiti istinu od legende, ali nove spoznaje idu u prilog tome da je mnogo toga što nam se čini nevjerovatnim, zaista, bilo moguće u ono vrijeme, zahvaljujući čudesnom umu Arhimeda.
Nakon dvogodišnje opsade grada, Rimljani su napokon zauzeli Sirakuzu. Arhimeda je neposredno prije pada grada ubio rimski vojnik dok je u svome vrtu rješavao neki geometrijski problem iznad krugova nacrtanih u pijesku. Tom prilikom je, navodno, izrekao svoje posljednje riječi koje su do nas došle u latinskom prevodu:
– Noli turbane (tangere) circulos meos. (Ne dirajte moje krugove)
Rimski konzul Marcelo dao je izjavu da se taj, žaljenja vrijedan, događaj dogodio suprotno njegovoj naredbi. Vijek i po kasnije pronašao je Ciceron Arhimedov grob u jadnom stanju te ga je uredio. Grob je prepoznao po tome što su na njemu bila urezana Arhimedova najdraža geometrijska tijela – kugla i valjak.