Donosimo vam ukratko, historije te riječi.
U velikom tridestogodišnjem ratu, koji se u Evropi vodio od 1618. do 1648. godine, sudjelovali su i ratnici iz Hrvatske. Da bi se zaštitili od hladnoće, vojnici Hrvati nosili su oko vrata marame. Kako su stranci Hrvatsku zvali Kroacija, a Hrvate – Kroata, i marama koju su oni nosili oko vrata dobio je takođe naziv – kroata. To kroata kasnije je postalo kravata, pa se u i danas tako govori.
Neki smatraju da je riječ kravata nastala još u 14. vijeku na francuskom dvoru, gdje su kao plaćeni gardisti služili vojnici Hrvati. Te vojnike, Kroate, spominje u svojim djelima i jedan francuski pjesnik. Kroate su nosile oko vrata marame, koje su, opet po njima, dobile naziv kroate, kasnije – kravate.
U jednom rječniku, međutim, stoji da je kravata zabilježena u francuskom jeziku tek 1651. godine, i to u obliku – kravat. Bilo kako bilo, sigurno je da je riječ kravata načinjena prema riječi Hrvat, tačnije: prema stranom izgovoru te riječi – Kroata. U tome se, kako vidimo, slažu sva tumačenja.
Tokom vremena, kravata, koja je postala stalni dio muške odjeće, promijenila je svoj oblik, kao što se promijenio i raniji izgovor riječi kroata. Kravata nije više marama, nego traka od tkanine (obično svile, pamuka ili vune). Ali i danas kao i prije ona se veže oko vrata.
Zato se i jedan nedozvoljeni zahvat u hrvanju, zahvat rukama oko vrata, naziva – kravata. Tako, eto, riječ kravata, osim svoje zanimljive historije, ima u našem jeziku još jedno značenje. To malo ko zna, izuzev onih koji se u svom slobodnom vremenu bave – hrvanjem.
Milan Šipka, “Priče o rečima”