Kada će prevencija rodno-zasnovanog nasilja biti sastavni dio nastave u školama?

Poražavajuća je činjenica da mnogi ne znaju ni prepoznati nasilje, jer ono nije samo fizičko.


Foto: Školski.ba / Envato
Foto: Školski.ba / Envato

Nasilje, posebno rodno-zasnovano, sve češće je, zbog svoje učestalosti, tema u javnom prostoru. Ali koja je uloga škola u edukaciji o prevenciji nasilja? Poražavajuća je činjenica da mnogi ne znaju ni prepoznati nasilje, jer ono nije samo fizičko. Osim toga, mnogi ne znaju ni kako ga prijaviti niti kome se obratiti. Formalne edukacije mladih u školama nema, već su tu ulogu preuzele nevladine organizacije.

U pojedinim školama u Kantonu Sarajevo, kao što je Srednja zubotehnička škola, učenice i učenici prolaze treninge i obuke o porodičnom i rodno-zasnovanom nasilju. O važnosti edukacije mladih govori i to što je nedavna studija koju je proveo Fakultet političkih nauka u Sarajevu sa Gender Centrom FBiH pokazala da čak 65% osoba nije sigurno ili ne može da prepozna nasilje.

Direktorica Srednje zubotehničke škole ističe pozitivan primjer saradnje sa nevladinim sektorom:

 – Prvo bih pomenula našu saradnju ustvari sa Institutom za populaciju i razvoj, gdje smo mi prepoznali važnost jednog takvog programa prevencije nasilja i zdravih životnih stilova. Program je drugačiji iz razloga što je zaista metodološki koncipiran, to znači da naši učenici u prvom razredu prolaze testiranje, ispituju se njihova bazična znanja, stavovi, mišljenja o određenim temama, među kojima je pitanje nasilja, zdravih životnih stilova, stilova rodne ravnopravnosti i onda se po dogovoru sa razrednicima, sa upravom škole realiziraju radionice, navodi Elvira Jašarbašić, direktorica škole.

I Fondacija “Cure” također je provodila edukacije mladih u srednjim školama uz odobrenje ministarstva obrazovanja. Edukacije najčešče rade na poziv samih škola, posebno škola u kojima postoje problemi sa određenim vrstama nasilja. Iz Fondacije ističu da je edukacija iznimno važna, ali da se mora raditi i na izmjenama samog sistema te i udžbenika, jer su analizirajući sedam srednjoškolsjkih udžbenika utvrdili kršenje zakona o diskriminaciji i ravnopravnosti spolova.

 – Ovo radimo upravo zato što smo shvatile da prilikom formalnog obrazovanja, i u toku formalnog obrazovanja, taj segment nedostaje i onda smo željele da mi to nadopunimo, rekla je za N1 Medina Mujić, glasnogovornica Fondacije “Cure”.

Učenice i učenici navode da su im edukacije jako korisne. Članica lokalnog tima Asocijacije srednjoškolaca u BiH navodi da i oni u svojoj asocijaciji nastoje podići svijest o nasilju.

 – Trudimo se podići svijest o nasilju nad djecom i mladima, naročito nad marginaliziranim skupinama, dakle osobama sa invaliditetom i posebnim potrebama. Smatramo da marginalizirane grupe su vrlo često su zanemarene, tako da svakako interno u Asocijaciji svaki mjesec posvetimo neku aktivnost na lokalnom nivou ili slično – prevenciji nasilja. Naši lokalni timovi i članstvo je zaista svjesno toga šta tema RZN znači i kakve posljedice može imati, rekla je Lamija Lapo iz Asocijacije srednjoškolaca u BiH.

Nažalost, posljedicama već odavno svjedočimo, no edukacija može biti jedan od načina prevencije. Takva vrsta edukacije je potrebna i u formalnom obrazovanju jer djecu treba naučiti da brinu o sebi, prepoznaju manipulacije, shvate da ljubomora ne znači ljubav te da je bilo koji oblik nasilja nedopustiv.