Proces razvoja bebe može se posmatrati od fetusa ili od kada je baba došla na svijet. Kompletan se odvija veoma brzo, tako da skoro i ne primijetite kako se vaša beba brzo formirala. U prvih šest mjeseci taj proces je intenziviran, a nakon toga se brzina razvoja dosta umanjuje.
Jedan od tih bitnih velikih segmenata tiče se vida. Iako bebe već u stomaku vide promjene svjetlosti, kod novorođenčeta je vid slabije razvijen nego sva ostala čula. Kod većine djece se on u potpunosti razvije tek u dobi između 3 i 5 godina, piše Mamaonica.com.
Kod novorođenčadi je čak normalno da pogled bude ponekad ukršten ili da bebi oči lutaju. Činjenica je da one još uvijek ne mogu da se fokusiraju na određeni objekat. Bebe na samom početku svog života zapravo vide dvije slike onoga u šta gledaju.
Tokom prvih mjeseci ta faza se preraste, vid se poboljša, zajedno sa koordinacijom očiju. U samom početku novorođenče vidi samo igre svjetla, pokrete i neke velike kontraste, ali detalje nikako. Kasnije se to sve mijenja i oblikuje.
U ovom početnom period vaše dijete biće najviše fokuirano na kosu, oči, usne, jer je tu primjetna razlika u bojama.
Istraživanja su pokazala da djeca najviše vole posmatrati lica, pa se stoga savjetuje da im se smiješite ili da pravite raznolike grimase. Dobro je i da dijete okružite sa predmetima koji su jakih i kontrastnih boja.
Već oko trećeg mjeseca starosti primijetićete da vaše dijete prati predmete pogledom, a oko četvrtog mjeseca počinje uočavanje svih boja.
U periodu kada počinje puzanje dolazi i do shvatanje da se predmeti povećavaju kada im se približi, odnosno obratno kada se udaljava. A kompletno čulo vida se u potpunosti razvija tek između treće i pete godine života, kao što smo već naveli.
Kada novorođenče počinje da vidi?
Većina roditelja koji su dobili prvo dijete se pita kako ih njihovo dijete vidi, kada počinje se prepoznavanjem i kako u globalo izgleda pogled kroz te najdraže okice. Odgovor je sljedeći: vid tek rođenog djeteta je između 20 i 30 puta lošiji nego onaj kod odrasle osobe.
Bebe ne vide mnogo boja, a to im otežava razaznavanje predmeta iz okoline. Naročito ne mogu prepoznati plave i purpurne tonove. Sa druge strane, njihov vid je prilagođen u potpunosti njihovim potrebama i nema potrebe da brinete što je to tako. Priroda je sve uredila da bude baš onako kako treba.
Percepcija svjetlosti javlja se kao refleks zjenice – ona se skuplja kada se svjetlo pojavi. Bebe percepuju objekte koji su na oko pola metra udaljenosti od očiju. To je i razdaljina na kojoj veliki broj mama drži bebu za vrijeme dojenja, pa čak i maženja.
Nedjelju dana stara beba uglavnom se fokusira na objekte koji se kreću, a ne na one koji miruju. Privlače je konture, a manji fokus je na ono šta iste ispunjava. Upravo zato bebine oči gledaju isključivo ivice lica. Finije detalje i sitnice i dalje ne mogu raspoznati.
Nakon nekih mjesec dana od rođenja, dijelovi oka koji omogućavaju bebama da vide boje, a koji se zovu konusi, rastu, postaju gušći i kreću se ka centru retine. To čini da beba vidi više detalja koji su i dalje u magli. U prvih šest mjeseci razvija se sposobnost i mogućnost da beba vidi i detalje, i pokrete, pa i same boje.
Negdje oko trećeg mjeseca sočiva se fokusiraju u bebinim očima, a to dovodi do jasnijeg raspoznavanja objekata koji su na različitoj udaljenosti. Jasan dokaz tome je činjenica da u tom periodu bebu veoma veseli pogled na majku, a ne prija joj lice stranca.
Iako i novorođena beba prati objekte u pokretu, tek se sa tri mjeseca javlja harmonija u tom procesu. Počinje se razvijati koncergencija, odnosno sposobnost očiju da u isto vrijeme gledaju u istu stvar.
U prvih šest mjeseci razvoj je ubrzan, a nakon toga kreće usporenje. Svakako beba ima svoj bioritam i ne treba da vas brine ako nešto malo kasnije ili ranije počnu važiti navedene stavke. Nivo vida koji imaju odrasli djeca dostižu tek između treće i pete godine starosti.
Kako beba vidi?
U nastavku ćemo razraditi kako beba vidi i šta tačno tokom prvih 12 mjeseci svog života. To je period kada dolazi do najviše najvećih promjena i formiranja, pa je zato i najbitniji.
Pogledajte koje su to faze.
Rođenje
- beba trepće mnogo, a to je reakcija na jako svjetlo
- beba gleda u predmete koji se nalaze u neposrednoj blizini
- slika je i mutna i nejasna
1. mjesec
- beba se zanima za lice i za predmete koji sadrže kontrastne boje
- u ovom periodu beba pažljivo promatra svoje roditelje/staratelje
- beba gleda sa oba oka, ali ona često nisu sinhronizovana, tako da ne treba da vas brine je li dijete razroko ili ne
Od 2. do 3. mjeseca
- beba počinje primjećivati predmete kao jednu homogenu sliku
- beba promatra svoje ruke
- osim toga, prati svjetlost, lica i predmete iz okoline
Od 4. do 5. mjeseca
- sada počinje posezati za predmetima koje vidi
- počinje i promatranje sebe u ogledalu
Od 5. do 7. mjeseca
- beba podiže igračke koje su ispale
- pomjera i glavu da vidi predmete koji se nalaze oko nje
Od 7. do 11. mjeseca
- sada kreće i razvijanje osjećaja za dubinu i udaljenost
- počinju igre skrivača
Od 11. do 12. mjeseca
- oko napunjene 1 godine života beba je sposobna da promatra predmete koji se brzo kreću oko nje
I od napunjene prve godine će se vid vašeg djeteta poboljšavati i samo čulo razvijati. To nije gotov proces i ima još mnogo prostora za poboljšanje. Tek u periodu između treće i pete godine se dostiže kvalitet vida kakav imaju odrasle osobe.
U slučaju odstupanja ili bilo kakve sumnje u to da je vid vašeg djeteta nešto slabiji, ne oklijevajte da se obratite doktoru. Nemojte da vas strah od lošeg nalaza sputava. Činjenica je da se većina problema sa vidom i očima može riješiti i ispraviti, a u tome je najbitnija pravovremena dijagnoza. Zato djelujte na vrijeme bez straha.
Vid novorođenčeta – mogući problemi
Odmah nakon rođenja u samoj bolnici vrši se prvi veliki predgled koji obavezno uključuje i pregled vida. Već tada je moguće otkriti određene zdravstvene probleme kao što je retinoblast – tumor koji se razvija u stanicama mrežnice i koji se veoma brzo razvija.
Na prvom narednom pregledu kod oftalmologa, doktor se fokusira na provjeru sposobnosti praćenja svjetlosti i određenih anomalija, kao i eventualnog zasijenjenja leća. Ovaj pregled vrši se između 12. i 18. mjeseca.
Inače, Američko udruženje optometrista (AOA) smatra da prvi veliki pregled čula vida kod djece treba da se izvrši već u šestom mjesecu, a da nakon toga pregled treba ponoviti sa 3. godine i sa 5. ili 6. navršenih godina djeteta, taman pred polazak u školu.
Od mogućih problema sa vidom djetata izdvajamo sljedeće: ambliopija, katarakta, glaukom te pojačano suzenje. U nastavku teksta možete pročitati više o svakom.
Ambliopija
Ambliopija je poznata kao “lijeno oko”, a događa se onda kada je vid slabiji na jednom oku, što znači da se dijete mora u potpunosti osloniti na vid drugog. Uzrok ovoga može biti zamućivanje vida, pri čemu može doći i do strobizma, katarakta ili spuštenih kapaka.
Djeca koja imaju ovaj problem treba da nos povez preko oka na kojem je vid bolji, i to mjesec dana ili duže, čime će se postići jačanje vida na slabijem oku. Ukoliko se problem ne otkrije na vrijeme i ne izliječi, mozak će ignorisati oko koje slabije vidi, a sve to može uticati na trajni gubitak vida. Njega, nažalost, ne mogu popraviti ni naočale ni sočiva.
Katarakta
Katarakta, odnosno zamućenje očnog sočiva (koje inače bude bistro), mogu imati i djeca. Najvažnije je da se ono otkrije na vrijeme kako bi se i metode liječenja mogle primijeniti, a sve da dijete ne bi propustilo početak razvoja vida. U većini slučajeva se katarakta može hirurški odstraniti nakon dijagnostikovanja.
Glaukom
Glaukom je veoma rijetka pojava kod djece, a karakteriše ga visok očni pritisak. Uzročnik glaukoma može biti pretjerano ili čak preslabo lučenje suza. Obilježava ga povećanje oka, pojačano suzenje oka i povećana osjetljivost na svjetlo. Kao što smo naveli, rijetko se pojavljuje kod djece, ali ukoliko je to slučaj – potrebna je operacija kako se vid ne bi trajno izgubio.
Pojačano suzenje
Pojačano suzenje javlja se kod malog broja djece, oko nekih 6% novorođenčadi. Ogleda se u blokiranom sistemu za lučenje suza i spriječenom toku suza u nos. Suze se nakupljaju i spuštaju niz obraze čak i kada vaše dijete uopšte ne plače. Od ostalih simptoma tu je nakupljanje krmelja, oticanje i crvenilo kapaka.
Ako ove simptome prepoznate kod svog djeteta, potrebno je da odete kod pedijatra kako bi vam prepisao antibiotike, ali i pokazao kako da masirate suzne kanale i stavljate obloge da bi se isti otvorili. Sreća u nesreći je što oko 90% novorođenčadi ovaj problem preraste do prvog rođendana. Ukoliko to nije slučaj, rješenje je operacija.
Kada se obratiti doktoru?
Većina problema sa vidom nije očigledna. Najbolji način da se otkrije na vrijeme jeste redovan pregled vida. Ipak, postoje i određeni pokazatelji da su se javili problemi poput infekcije, mrene i drugih. Takvi znakovi uključuju trljanje očiju, suzenje, crvenilo, krastice, osjetljivost na svjetlost, nemirne oči, obješeni kapci, krmelje, oticanje itd.
Ako uvidite neki od navedenih simptoma kod vašeg djeteta, ili ako primijetite nekakve promjene na očima, nemojte čekati da dijete napuni tri godine kako biste otišli na pregled vida. Djelujte odmah, jer tako možete spriječiti trajne posljedice.