Postojbina pingvina se prostire duž Antartika, i to kako kontinenta, tako i otoka. Pingvini se mogu pronaći i nešto dalje, sjevernije, čak do Perua ili južnih dijelova Brazila, jugozapadne Afrike, Novog Zelanda i južnih područja Australije.

Pingvini su postali čuveni naročito po tome što svojim uspravnim hodom kao da predstavljaju karikaturu čovjeka. Oni stoje uspravno na svojim nogama s ravnim tabanima. Čest je slučaj da se sami poredaju u stroj, baš kao vojnici. Kada koračaju, drže se dostojanstveno i službeno, pa postaju strašno smiješni. Cijelo tijelo im je prekriveno perjem, koje, zbog dlakastog izgleda, podsjeća na krzno. A boja tog perja čini pingvina smiješnim: kao da je odjenuo crni večernji sako sa bijelom košuljom.

Pingvini iz prahistorijskog doba su bili visoki gotovo dva metra. Danas živi oko dvadesetak vrsta pingvina i najveći među njima, nazvan „kraljevski pingvin”, visok je oko jednog metra i težak oko 36 kilograma.

Prije mnogo miliona godina pingvin je još mogao letjeti baš kao i sve ostale ptice. Krila su mu danas ne mogu poslužiti za letenje. A kako se to i zbog čega desilo? Jedan od osnovnih razloga, ma koliko to čudno izgledalo, je taj da je pingvin imao vrlo malo prirodnih neprijatelja. Živio je u tako dalekim područjima Antarktika da ga jednostavno niko nije ugrožavao. Zbog toga je slobodno provodio vrijeme na kopnu ili u vodama hladnog Antarktika.

Pošto su naraštaji i naraštaji pingvina dolazili na svijet i umirali a da nisu osjećali potrebu niti da zamahnu krilima, s vremenom su im krila postala malena i nemoćna, sve do današnjih dana, kad su im naprosto neupotrebljiva za let. Ali su zato pingvini postali odlični plivači i ronioci, pa im krila služe kao izvrsna vesla. Pingvinima se na tijelu razvio i debeli sloj sala koji ga štiti od hladnoće u područjima u kojima živi.

(vasa-enciklopedija.blogspot.ba)