U nastavku vam donosimo nekoliko primjera selektivnog uzgoja, koji je od divljih biljaka stvorio voće i povrće koje danas beremo u vrtu ili kupujemo u prodavnici nesvjesni kako je dotično izvorno izgledalo.

1. Lubenica

Kao vjerojatan divlji predak domaće lubenice smatra se vrsta Citrullus colocynthis, koju karakteriziraju iznimno gorki plodovi, prosječne veličine od 5 do 10 cm, a iz kojih se tokom hiljade godina razvila lubenica kakvu danas poznajemo. I dok slika koju je u 17. stoljeću naslikao Giovanni Stanchi prikazuje bitno drugačiju zrelu lubenicu, kod koje se ističe zanimljiva mješavina bijelih i crvenih dijelova, unutrašnjost današnje lubenice je u potpunosti crvena (ili žuta, ovisno o sorti). Iako neki ističu kako je na Stancchijevoj slici prikazana nezrela lubenica, crne sjemenke daju naslutiti kako je ipak riječ o zrelom primjerku.

Lubenica iz 17. stoljeća

Moderna lubenica

2. Banana

Smatra se da su prve „domaće” banane zasađene prije 7000 godina (a možda i 10 000 godina), i to na području današnje Papue Nove Gvineje, a potom su se proširile diljem jugoistočne Azije. Pritom su se moderne banane razvile iz dva tipa svojih divljih srodnica, sorti Musa acuminata i Musa balbisiana, koje karakteriziraju velike, tvrde sjemenke. Zahvaljujući intenzivnoj hibridizaciji, moderna banana postala je bitno duža i lakša za guljenje, te je u usporedbi sa svojim divljim pretkom bitno ukusnija i hranjivija, a ima i manje sjemenke.

Divlja banana

Današnja domaća banana

3. Patlidžan

I dok je današnji domaći patlidžan duguljasto okruglo povrće, obično ljubičaste ili bijele boje, njegov divlji rođak ima puno manji plod, veličine borovnice, te raste u grozdovima koji po dozrijevanju poprimaju crvenkastu boju.

Divlji patlidžan

Današnji patlidžan

4. Mrkva

Za razliku od pšenice, koja se uzgaja već hiljadama godina, početak uzgoja mrkve puno je novijeg datuma, s prvim primjercima uzgojenim tokom 10. stoljeća na području Perzije i Male Azije. I dok su prvobitno uzgojene mrkve imale tanak i razgranat korijen, obično ljubičaste ili bijele boje, moderna mrkva razvila se u povrće debelog korijena i karakteristične narandžaste boje. Doduše, postoje i sorte drugih boja, od kojih se posebno ističe ljubičasta mrkva.

Različite sorte mrkve

Divlja mrkva

5. Kukuruz

Selektivni uzgoj kukuruza, koji je započeo 7000. godine prije nove ere, izuzetan je primjer kako dugotrajna selekcija može od gotovo nejestive divlje biljke nalik travi stvoriti bogatu žitaricu kakav je kukuruz. Štaviše, polovina navedenih promjena dogodila se od 15. stoljeća, nakon što su Evropljani počeli uzgajati kukuruz.

Poređenje divljeg i modernog kukuruza

6. Breskva

Biljke iz kojih su se razvile današnje breskve davale su male plodove, siromašne mesom, uz slankast ukus koji je nalikovao onom kod leće, a prvi su ih udomaćili Kinezi. Današnja breskva daje čak 64 puta veći plod u odnosu na svoju divlju.

Izvorna breskva

Moderna breskva

(Znanost.geek.hr)