Empatičniji roditelji “žrtvuju” vlastito zdravlje

Malo se toga može usporediti s bezuvjetnom ljubavlju i potporom koju roditelji pružaju svom djetetu, no nedavno istraživanje kanadskih znanstvenika pokazalo je da roditeljska empatija ili poistovjećivanje i neverbalno uživljavanje u emotivno stanje djeteta zbog pomoći u njegovu razvoju može imati negativne posljedice za zdravlje roditelja, prenose mediji.


Znanstvenici s kanadskog University of British Columbia su proučavajući u kolikoj mjeri empatičniji roditelj češće pati od sistemnih upalnih procesa, zaključili da sve pozitivne stvari imaju svoju cijenu, u ovom slučaju češću podložnost brižnih roditelja sistemnim upalnim procesima zbog postupnog slabljenja imunološkog sistema. Činjenica je da su djeca roditelja koji prema njima pokazuju više empatije manje sklona depresiji, manje su agresivna i empatičnija su prema sebi samima, a i kod roditelja je evidentirano veće samopouzdanje zahvaljujući pozitivnim rezultatima napora koje ulažu u razumijevanje djetetovih osjećaja.

Ssistemne upale javljaju se kada imuni sistem počne otpuštati veliku količinu proteina koji se širi organizmom te može utjecati na interakciju među stanicama.

Studijom su kanadski znanstvenici u dvotjednom razdoblju obuhvatili 247 parova adolescenata u dobi između 13 i 16 godina i njihovih roditelja. Proučavali su koliko su često i u kojoj mjeri roditelji razumjeli osjećaje djece i na njih reagirali odgovarajućom brigom.

Osim roditeljske empatije, stručnjaci su analizirali kvalitetu roditeljeva odnosa s djetetom, količinu stresa, potencijalnu deprimiranost roditelja i kvalitetu zajednički provedenog vremena. Istodobno su adolescenti svakodnevno tijekom dva tjedna vodili dnevnik o sposobnosti kontrole vlastitih emocija. Uz to su obje grupe ispitanika, djeca i roditelji dali na analizu uzorke krvi kako bi se u navedenom razdoblju evidentirao potencijalni upalni proces u organizmu. Studija je pokazala da je, suprotno razini markera na upale koja je kod djece empatičnijih roditelja bila niža, kod odraslih bilo suprotno – uzorci su pokazali postojanje sistemnih upala.

Pokazala je i da sposobnost poistovjećivanja sa stanjem i osjećajima adolescenta rezultira dobrim osjećajem, no da postoji i druga negativna strana medalje. Naime, da bi pokazali što snažniju potporu i empatiju prema vlastitu djetetu roditelji susprežu vlastite osjećaje koji dokazano povećavaju fiziološki odgovor na stres. Studija je potvrdila i rezultate ranijeg istraživanja po kojem su njegovatelji osoba s kroničnim bolestima nakon određenog vremena bili podložniji razvoju kroničnih upala i povećanju prisutnosti hormona stresa.

Empatični roditelji spremni su “žrtvovati” vlastito zdravlje za dobro djeteta. Po pokazateljima studije, zbog brige su manje i lošije spavali, manje ili uopće nisu vježbali te su se odrekli svih ostalih aktivnosti koje su kod njih u duljem vremenskom razdoblju povećale količinu stresa.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Health Psychology.

(Klix.ba)