Učimo svoju djecu da slušaju odrasle i koncentrišu se na učenje, ali nikada nam nije palo na pamet da takve lekcije u budućnosti mogu donijeti više štete nego koristi. Neke popularne i široko rasprostranjene ideje više ne koriste mlađim generacijama. A šta će se dogoditi za 10-20 godina?
Moderni problemi zahtijevaju moderna rješenja. Tako smo istakli neke zastarjele koncepcije koje bi roditelji trebali prestati nametati svojoj djeci, te smo slikovito prikazali šta će se dogoditi ako ih nastavimo slijediti i iznijeli nekoliko korisnih savjeta.
1. “Moje dijete će dobiti samo najbolje.”
Odgoj razmaženog djeteta lak je zadatak. Fredric Neuman, doktor medicine i direktor Centra za liječenje anksioznosti i fobije, vjeruje da je presudna karakteristika razmaženog djeteta nespremnost da uvaži tuđe želje: “Dijete želi ono što želi i to mora biti ispunjeno baš kada ono to zahtijeva.”
Kad roditelji previše udovoljavaju djetetu, zapravo im naštete. Kao odrasla osoba takvo dijete postaje vlastiti neprijatelj: ovisnost, nedostatak odgovornosti i loše socijalne vještine, sebičnost i iskorištavanje drugih ljudi za svoje potrebe.
Najbolji je izlaz postaviti granice, odrediti dužnosti djeteta, obratiti pažnju na njegove manire i ponašanje i ne dopustiti mu da pokaže nepoštovanje prema roditeljima ili drugim ljudima. Takođe će biti korisno naučiti dijete da cijeni rad i pokazati mu vrijednost novca. Na primjer, roditelji mogu pomoći djetetu da pronađe svoj prvi honorarni posao da bi razumjelo kako je to zaraditi novac vlastitim rukama.
2. “Uvijek treba slušati odrasle.”
Roditelji često sanjaju da ih njihova djeca uvijek slušaju. Ali oni ne misle da navika neprestanog poštivanja i igranja po pravilima može biti štetna za budućnost njihove djece. Psiholog i autorica knjige Mirni roditelji, sretna djeca, Laura Markham, sigurna je da se poslušna djeca pretvaraju u poslušne odrasle osobe.
Takve odrasle osobe imaju manje šansi da se zauzmu za sebe i veća je vjerovatnoća da postanu žrtve manipulatora i sebičnih ljudi. Oni također mogu samo izvršavati naredbe bez postavljanja pitanja i ne preuzimati odgovornost za svoje postupke. Zato je neophodno naučiti dijete kako reći “ne” i izraziti svoje mišljenje.
3. “Dobijanje ‘5’ u školi je dobro, a dobivanje ‘1’ je loše.”
Siguran način da vaše dijete cijelog života pati od anksioznosti je nametanje “sindroma superodličnog učenika”. Najbolje što bilo koji roditelj može učiniti za svoju djecu je objasniti da neuspjesi ni na koji način ne utiču na njihov odnos i da će dijete u svakom slučaju biti saslušano i voljeno.
Klinički psiholog, dr. Stephanie O’Leary vjeruje da neuspjeh može biti koristan djeci iz nekoliko razloga. Uči djecu da se nose s negativnom situacijom, pruža dragocjeno životno iskustvo i pomoći će u pronalaženju rješenja za teške situacije u budućnosti bez straha od neuspjeha.
Ovo dokazuju one priče o superodličnim učenicima koji su nepripremljeni za život i rad i učenicima slabiji ocjena koji su spremni za stvarni život. Prvi vjerovatnije neće pokušati, jer se boje neuspjeha. Drugi su spremni prevladati sve poteškoće i spremni su za izazov.
4. “Ne borite se i ne uzvraćajte udarac.”
Svaka osoba bi trebala znati kako se zauzeti za sebe. Ako roditelji pokušaju djetetu utuviti u glavu da ni u kojem slučaju ne mogu uvrijediti drugu osobu, dijete će samo šutjeti i trpjeti nasilnike bez riječi. U budućnosti neće moći preživjeti u konkurentskom okruženju.
Potrebno je naučiti dijete da se bori sa svakom osobom s kojom ima sukob. Pitanje je kako da se nose sa nasilnicima? Potući se s njima ili se samo verbalno zauzeti za sebe? O ovom pitanju se široko raspravljalo i psiholozi su došli do zaključka da dijete treba znati da ima pravo na zaštitu. A ako roditelji nauče svoju djecu kako se zauzeti za sebe, darivat će ih cjeloživotnim darivanjem.
5. “Trebali biste se usredotočiti na učenje, a ja ću učiniti sve za vas.”
Roditelji ne bi trebali reći svojoj djeci da se usredotoče na jedan glavni zadatak i da pokušaju riješiti ostatak djetetovih problema umjesto njih. Svaka osoba treba da razvije vještine multitaskinga i da bude sposobna da preuzme odgovornost za sve sfere svog života. Ali ove vještine često dolaze s iskustvom koje dijete neće imati ako se odgaja s pretjeranom pažnjom.
Još je gore kada roditelji pokušavaju zaštititi svoju djecu od svih njihovih problema i obaveza. Takva se djeca često ponašaju infantilno i neodgovorno kada odrastu.
6. “Trebali biste ići na fakultet odmah nakon srednje škole.”
Ako dijete ne zna tko bi željelo postati, vjerovatnije je da će odabrati opciju koju su predložili roditelji. Takav izbor može postati velika pogreška i dijete će zauvijek žaliti. Da bi to izbjegli, roditelji ne bi smjeli previše pritiskati tinejdžera i pružiti im priliku da sami odluče čime bi se željeli baviti.
Iz tog razloga se u mnogim zemljama tinejdžerima preporučuje da naprave praznu godinu ili kratku pauzu (oko godinu dana) između mature i fakulteta. Za to vrijeme tinejdžeri mogu raditi, pronaći praksu ili proći neke tečajeve, ali što je najvažnije, odvojiti vrijeme i razmisliti o svojim planovima za budućnost.
7. “Bitne su samo fakultetske diplome.”
Naravno, visoko obrazovanje je važno kada govorimo o poslovima poput dizajnera aviona ili građevinskog inženjera. Ali ne znači da će postojati ogromna razlika u primanjima. Ovisi o zemlji, vrijednosti zanimanja na tržištu rada, univerzitetskom rejtingu i sposobnostima samih studenata. Na primjer, dok su se ljekari plasirali na vrh liste poslova s najvećim prihodima u SAD-u, u drugim zemljama situacija može biti sasvim drugačija.
U nekim poslovima s visokim platama (poput dizajnera, make-up umjetnika, informatike i filmske produkcije) fakultetska diploma manje je važna od vještina, talenta i iskustva koje osoba ima. Zbog toga ima toliko uspješnih biznismena, stručnjaka za uljepšavanje i umjetnika bez fakultetske diplome.
8. „Posao s nepunim radnim vremenom odvratit će dijete od škole. Bolje se usredotočiti na učenje. “
Dobivanje honorarnog posla može donijeti dragocjeno iskustvo, socijalne veze i možda čak odrediti budućnost djeteta. Kada mladi ljudi počnu raditi rano, nauče kako se pridržavaju rokova, sastavljaju liste obaveza i dobivaju povratne informacije od svojih nadzornika. Danas poslodavci razumiju vrijednost honorarnog posla, tako da će izgledati dobro u životopisu i pomoći će novom diplomcu da se istakne među ostalim kandidatima.
Stručnjaci vjeruju da će 65% učenika sadašnje škole raditi u sferama koje sada ne postoje. Zbog toga nisu bitna samo specifična znanja, već i komunikacijske vještine, kritičko razmišljanje i samodostatnost.
9. “Drugi ljudi će odlučiti umjesto nas.”
Neki ljudi vole čekati dok neko drugi ne donese odluku umjesto njih. I uče svoju djecu da se ne ističu, ne govore previše i ne rade tuđe poslove. Ali šta ovo može uzrokovati? Takva će djeca vjerovatnije odrasti ravnodušno i neće moći izraziti ili zauzeti se za svoje interese. I ne radi se samo o zasebnom pojedincu, već se radi i o zdravom altruizmu kada se ljudi ne osjećaju ravnodušno zbog zajedničkih problema.
Stav: “To nema nikakve veze sa mnom” nikome ne izgleda dobro. Mnogo je bolje naučiti dijete o nijansama svijeta, političkim i socijalnim sistemima, te okolišu i ljepoti prirode. Što više nadahnutih, ambicioznih i svjesnijih ljudi odgojimo, to ćemo više vidjeti znanstvenih otkrića, socijalnih projekata i ekoloških inicijativa. Na taj način svijet će postati bolje mjesto.
Koji klišeji i štetne ideje nisu na ovoj listi?