Ljetno računanje vremena počelo je danas, 27. marta, u 2 sata i to tako što se pomjeranjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata. Ljetno računanje vremena u Evropi trajat će do 30. oktobra, kada počinje zimsko računanje vremena. Tada će se sat sa 3 vratiti na 2 sata.

“Standardno” vrijeme je zapravo “zimsko”, dok je privremeni prelazak na ljetno prvi put službeno uveden 1916. godine u Njemačkoj i njenim saveznicama u Prvom svjetskom ratu. Kao osnovni razlog navedena je ušteda tadašnjeg glavnog energenta uglja.

Ubrzo su se sa sličnim argumentima pridružili Velika Britanija, Rusija, SAD i druge države, no dobar ih je dio od pomicanja kazaljki nakon rata odustao.

Ljetnom su se vremenu mnogi vratili tokom Drugog svjetskog rata, a “popularnost” je ponovno steklo i u vrijeme velike energetske krize 70-ih. Bivša Jugoslavija prvi je put kazaljke službeno pomakla 1983. godine.

Otkud ideja?

Jedan od prvih ljudi koji je došao na ideju da nešto treba učiniti s pretjeranom potrošnjom svijeća u večernjim satima i spavanjem u vrijeme kada je zora već svanula bio je Benjamin Franklin još u 18. vijeku.

Ali, s konkretnim se prijedlogom pomicanja vremena 1895. godine prvi javio George V. Hudson, entomolog s Novog Zelanda. Nezavisno od njega, sličan prijedlog je desetak godina kasnije iznio Britanac William Willett.

Vječna tema

Danas je ova praksa prisutna u gotovo cijeloj Evropi i Sjevernoj Americi te sporadično na dijelovima drugih kontinenata, a s obzirom da je teza o uštedi energije doživjela brojne kritike, gotovo da nema zemlje u kojoj barem s vremena na vrijeme ne dođe do javne diskusije o stvarnim učincima micanja kazaljki.

Definitivnog zaključka nema, a razna su istraživanja pokazala da prelazak sa zimskog na ljetno računanje vremena (i obrnuto) može i pozitivno i negativno utjecati na ukupnu ekonomiju, pa čak i na zdravlje prosječnog čovjeka.

“Izgubljena produktivnost”

U slučaju micanja sata unaprijed, radnici sljedećih dana na posao dolaze neispavani i dekoncentrisani zbog sat vremena manje na raspolaganju.

Miču li se kazaljke unazad, zbog sat vremena ‘viška’ neki odspavaju previše što opet može loše utjecati na njihovu produktivnost i posvećenost radnim zadacima.

Postoji čitava lepeza procjena finansijskih učinaka zbog ‘izgubljene produktivnosti’.

Većinom su rađene u SAD-u, a kreću se od nekoliko stotina miliona pa do nekoliko milijardi dolara godišnje.

Kome pomicanje kazaljki teže pada?

Prelasci vremena navodno snažnije utječu na noćne ptice nego na ranoranioce. Pojedincima koji na spavanje odlaze u sitne noćne sate mogu trebati i do tri sedmice za potpunu prilagodbu, dok je ostalima dovoljno dan-dva.

Povezanost promjene računanja vremena s infarktom

Skupina američkih kardiologa objavila je u časopisu American Journal of Cardiology rezultate istraživanja prema kojemu se dan nakon prelaska na ljetno vrijeme bilježi blagi porast srčanih udara. Kao razlog se navodi sat vremena manje sna, što može pojačati stres kod ljudi.

S druge strane, pri povratku na zimsko vrijeme broj srčanih udara blago pada, što je pokazalo istraživanje švedskih naučnika objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine.

Ljetno vrijeme bolje za vozače

Mnoge su studije pokazale da se broj saobraćajnih nesreća općenito smanjuje s prelaskom na ljetno vrijeme, a postoji i teza da bi broj poginulih na cesti radikalno pao kada bi ljetno računanje vremena trajalo cijelu godinu.

No, tu su i istraživanja prema kojima početak ljetnog vremena donosi veći broj nesreća na radu, a skupina naučnika u Australiji uspjela je povezati micanje kazaljki unaprijed s porastom broja samoubistava u toj zemlji.

“Vječno ljeto” u Rusiji

Inače, zanimljivo je da je Rusija prije par godina odustala od redovnog micanja kazaljki, ali nije se vratila na standardno zimsko vrijeme, već je ostala na ljetnom. Tadašnji predsjednik države Dmitrij Medvedev kazao je da će taj potez blagotvorno utjecati na njegove sugrađane, rješavajući ih stresa i nekih bolesti.

Zašto Amerika kazaljke pomiče ranije/kasnije?

Dok se satovi u Evropi prema naprijed obično miču posljednjeg vikenda u martu, Sjedinjene Države to odnedavno čine tri sedmice ranije. Rezultat je to utjecaja nekoliko snažnih lobija, poput velikih maloprodajnih lanaca, koji su tokom decenija uspjeli “isposlovati” u Kongresu dodatnih nekoliko sedmica ljetnog vremena, odnosno dodatnih nekoliko sedmica s više dnevnog svjetla u večernjim satima. To ima pozitivan učinak na njihov promet jer više kupaca nakon posla kod njih navrati po danu, nego po mraku.

Do prije par godina, razlika između Amerike i Evrope bila je dvije sedmice, a prije 2005. godine dva su kontinenta bila manje-više potpuno usklađena.

(STUDOMAT.ba)