Da li će vlast učenicima uskratiti učešće na ovogodišnjem PISA testiranju

PISA tastiranje iz 2018. pokazalo je da je svaki drugi 15-godišnjak u Bosni i Hercegovini funkcionalno nepismen.


Sljedeće PISA testiranje bi trebalo biti tokom jeseni ove godine, a đacima u Bosni i Hercegovini bi učešće na njemu moglo biti uskraćeno. Ako se to desi, najodgovornije će biti Predsjedništvo zbog izostanka dogovora.

Vlast je deklarativno zabrinuta, i ništa više od toga, zbog činjenice da je Programe for International Student Assessment ili PISA tastiranje iz 2018. pokazalo da je svaki drugi 15-godišnjak u Bosni i Hercegovini funkcionalno nepismen. Funkcionalna (ne)pismenost se odnosi na čitanje, matematiku i nauku, prenosi Klix.

Od 79 zemalja u kojima je Organizacija za ekonomsku saradnju država i razvoj (OECD) provela testiranje, Bosna i Hercegovina je pozicionirana na 62. mjesto.

Rezultati su odraz školstva, a vrlo je malo poznato šta je konkretno učinjeno da se ono poboljša od 2019. kada je objavljen ishod PISA testiranja.

Politikantstvo i nezainteresovanost

Ali, zna se da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine još nije dalo saglasnost da đaci budu dio sljedećeg PISA testiranja zakazanog za jesen ove godine. Dakle, vremena za saglasnost je sve manje.

Politikantstvo je opet razlog za to. Naime, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik je u julu prošle godine uložio veto smatrajući da je odluka o učešću “veoma štetna po vitalne interese RS-a”.

Po ulaganju veta, Narodna skupština RS-a je donijela zaključak da se po ovom pitanju mora poštovati mišljenje entitetske vlasti. I tako su prošli mjeseci, a kolektivno vodstvo zemlje se nije dogovorilo o PISA testiranju.

Ni preostala dva člana Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović, kao ni drugi politički akteri, nisu posebno insistirali da se dogovor postigne. Njihova saopćenja, pozivi i apeli su česti po različitim pitanjima, ali ne i po pitanju obrazovanja.

Komšić je učešće u PISA testiranju komentarisao u intervjuu za Klix iz februara ove godine.

 – Apsurdno je da ja nikada nisam uspio shvatiti šta je suština protivljenja RS-a, šta im smeta. Primjedba je bila da treba osigurati veću vidljivost RS-a u tom testiranju. Rekao sam im, uđite u testiranje i vidjet ćete da možete izvući rezultate na nivou škole, a ne entiteta. Nema racionalnog razloga da to odbijate. Nekada imam osjećaj da ljudi odbijaju nešto, a nisu ni pročitali šta odbijaju, rekao je.

Tada je uvjeravao da pomaci postoje i da će se to uskoro riješiti, ali to se još nije desilo.

A predstojeće PISA testiranje je značajnije od prethodnih. Osim što će pokazati da li su učenici funkcionalno pismeniji ili nepismeniji u odnosu na prethodno testiranje, pokazat će koliko je negativno pandemija utjecala na obrazovanje.

Rezultati ispod prosjeka nakon TIMSS testiranja

Rezultati PISA testiranja nisu jedina potvrda da je bosanskohercegovačko školstvo neadekvatno. To je pokazao i Trends in International Mathematics and Science Study ili TIMSS testiranje od prije dvije godine.

Njime je testirano znanje učenika četvrtog razreda iz matematike i prirodnih nauka. Utvrđeno je da je njihovo znanje ispod prosječnog na svjetskom nivou. Prosjek iznosi 500 bodova, a đaci u Bosni i Hercegovini su na testu iz matematike imali 452 boda, a iz prirodnih nauka 459 bodova.