Uvođenje uniformi u banjalučke osnovne škole smanjilo bi nepravedne različitosti između djece i povećalo disciplinu, ističu prosvjetni radnici i sociolozi.
Miroslav Popržen, direktor OŠ “Sveti Sava” i predsjednik Aktiva osnovnih škola banjalučke regije, potvrdio je za “Nezavisne novine” da bi inicijativu o uniformisanju učenika trebalo da pokrene Savjet roditelja.
– Mi iz Aktiva nismo raspravljali o toj temi, kazao je Popržen i dodao da bi ovo pitanje trebalo da bude riješeno pravilnikom, odnosno kućnim redom, koje bi ministarstvo preporučilo Savjetu.
– Lično smatram da bi uvođenje uniforme bilo dobro. Ne mora to biti kecelja kao nekada što se nosila i što sam ja nosio, ali bilo bi dobro vidjeti primjer Kube. Tamo djevojčice i dječaci dolaze lijepo i kulturno obučeni, pojasnio je on, te dodao da bi ovo riješilo mnoge stvari.
– Riješile bi se nepravedne različitosti u školama između djece, zaključio je on.
Ivana Ljubojević, direktorica OŠ “Georgi Stojkov Rakovski” u Banjaluci, potvrdila je za “Nezavisne novine” da je Savjet učenika predlagao uvođenje uniformi, ali ona smatra da ta ideja neće proći.
– Po mom mišljenju, možda bi bilo bolje da se modifikuje ta ideja, pa da učenici nose majice i dukseve sa logom škole, a farmerke, hlače i obuću po vlastitom izboru, predložila je Ljubojevićeva.
Kako ona smatra, učenici bi trebalo da biraju obuću, zbog poštovanja individualnosti.
– Na taj način bi pomogli našu privredu i proizvodnju ako bi neka naša fabrika šila majice i dukseve, a učenici bi bili prepoznatljivi u svojoj okolini. Time bi postigli da se učenici primjereno ponašaju van škole, jer bi se znalo iz koje su škole i ne bi bacali smeće, psovali, zadirkivali jedni druge, a između njih ne bi bilo rivaliteta i ljubomore, istakla je ona.
Dodaje da bi bio otklonjen veliki problem, odnosno jaz između pojedinih učenika koji pripadaju različitim slojevima društva.
– Onda niko od učenika ne bi svom drugu postavio pitanje: ‘Gdje si kupio duks, na pijaci ili u ‘Delti’, je li original?” i slična pitanja. Neku djecu, lošijeg imovinskog stanja, roditelji su pripremili za takva pitanja jer im pružaju ljubav u vidu zagrljaja, podrške i razgovora, a ne u vidu materijalnog, pa im ovakva pitanja ne smetaju, ali ima i onih koji je ne dobijaju, pa za rezultat dobijemo dijete puno kompleksa i problema, objasnila je Ljubojevićeva.
Ivan Šijaković, sociolog, potvrdio je za “Nezavisne novine” da bi bilo višestruko korisno uvesti kecelje u škole.
– Povećao bi se osjećaj pripadnosti školi, istakao je on, te dodao da bi uniformnost značila jednakost i uklanjanje vidljivih socijalnih razlika.
– Povećala bi se disciplina zbog efekta uniformisanosti, naveo je on.
Kako kaže, svaka škola bi imala svoju boju kecelja i ambleme škole, što bi dalo dodatni efekat pripadnosti i ozbiljnosti.
– Potrebno je samo pogledati primjer japanske škole, zaključio je on.