Bajke su nezaobilazan dio svakog djetinjstva. Ni ekranizacije pravih bajki ne mogu zamijeniti orginalne priče jer često ne prikazuju cjelokupno bogatstvo i složenost orginala.
Ključno razdoblje za čitanje je od četvrte do sedme godine kad dijete vježba sposobnost predviđanja događaja na temelju uzroka i posljedica. Tek nakon četvrte godine dijete može predočiti iskustva izvan sopstvenog iskustva.
Zašto djeca treba da čitaju prave bajke?
1. Životne lekcije
Mnoge moralne lekcije pravih bajki su različite od njihovih ekranizacija. Pouka Male sirene nije kako se udati za princa, već spoznaja da naša djela imaju posljedice. Johann Christoph Friedrich von Schiller je objasnio kako dublje značenje leži u bajkama koje nam pričaju u djetinjstvu nego u ijednoj istini koja se uči u životu. Bajke će nas jako dobro poučiti kako razlikovati dobro od zla jer su njihove lekcije jasne i djeci.
2. Nada
Bajke bude nadu u iskupljenje, pobjedu dobra nad zlom, nadu da će neprijatelji biti poraženi. Uvijek naglasite pobjedu dobra nad zlim i zajedničku snagu djeteta i roditelja koji mogu preplašiti i otjerati sve vještice i zla bića svijeta. Dječija svijest o stvarnim događajima sastoji se samo manjim dijelom u iskustvu, a u velikoj mjeri od mašte i zato djeca vole srećne završetke i nadu bajki.
3. Kritičko razmišljanje
Bajke uče djecu da kritički razmišljaju tako što djeci jasno pokazuju posljedice odluka i djela pojedinih likova.
4. Što je moguće?
Bajke nam proširuju vidike. Dodaju vile, čarobnjake i divove u naš “običan” svijet i podstiču nas da razmišljamo kako bi to bilo da su stvarni i što bi se dogodilo? Iako znamo da nisu istinite, volimo da vjerujemo u njihovu čaroliju.
5. Kulturološko uvažavanje
Najbolji način da djecu upoznamo s određenom kulturom je da im čitamo njihove priče. Tako možemo da čitamo nordijske mitologije, afričke narodne priče, Hiljadu i jedna noć… Bajke uče djecu o kulturnim različitostima, uče ih i zajedničke osnove mitologija te im pružaju bogatije književno iskustvo.
6. Kratke priče
Bajke ne zahtijevaju sate čitanja i pogodne su i za male “mrzitelje” čitanja priča. Zato, ako vaši mališani i ne vole da čitaju, pokušajte s bajkama.
7. Zastrašujuće situacije u sigurnom kontekstu
Bajke pomažu djeci da nauče da se nose sa zastrašujućim situacijama. Čitaoci se poistovjećuju s likovima i suočavaju se sa zastrašujućim situacijama kroz njihovo iskustvo. Bajke mogu štetiti djeci jedino ako ih odrasli plaše likovima i događajima iz priča. Ako dijete pokaže da se boji bajke, nemojte ih čitati neko vrijeme. Pogrešno je i razbijati iluziju bajki, govoreći da je to sve izmišljeno i da postoji samo u priči. Radije ukažite na srećan završetak.
8. Teške istine
Mnoge bajke sadrže i istine koje je teško prihvatiti. Bajka ponekad najbolje kaže ono što se djeci treba reći i pomaže nam da razgovaramo s djecom i o ružnim stvarima. Jer život ne čine samo srećni trenuci. Nažalost, i ružne stvari se događaju, pa je djecu potrebno pripremiti i za teška vremena.
9. Ulaznica za svijet mašte
Bajke uvlače djecu u svijet fantazija i podstiču njihovu maštu. Kao što je i Einsten rekao:
– Želite li da vam dijete bude inteligentno čitajte mu bajke, a ako želite da bude veoma inteligentno, čitajte mu još bajki.
10. Zabavne su
Djeca slušaju bajke koje im čitamo s začuđujućom usredsređenošću, začuđenošću i divljenjem. Možda će dijete tražiti i da mu se stalno iznova čita ista priča, pa to treba i činiti. Ubrzo će tu priču naučiti napamet i rado će je prepričavati. Često će se drugi dan igrati bajke koja im je čitana prethodno veče prije spavanja.
Koje bajke čitati?
U odabiru bajke najvažnije je osluškivati dijete: pažnja i interes pri slušanju bajke najbolji je pokazatelj da smo izabrali bajku primjerenu djetetovim interesima i dobi. Odličan izbor su bajke braće Grimm, u ranoj dobi bi trebalo izbjegavati bajke H. C. Andersena jer su depresivne i nemaju srećan završetak.