Izraz “bez dlake na jeziku” znači otvoreno, otresito govoriti, bez ustručavanja reći svoje mišljenje. Teško je sa sigurnošću reći kako je nastao i odakle potiče taj izraz, koji se, u istom značenju, upotrebljava i u drugoj verziji: nemati dlake na jeziku. Takav izraz postoji i u njemačkom, samo što on tamo ne glasi nemati, nego, upravo obrnuto – imati dlaku na jeziku (njemački: Haare auf der Zunge haben). Osim toga, Nijemci govore i imati dlaku na zubima (njemački: Haare auf den Zähnen haben).
Ono što se da zapaziti u vezi sa svim tim varijantama jednog te istog izraza u srpskom i njemačkom jeziku jeste da im je zajednička okosnica riječ dlaka, kao i samo značenje, koje se u rječnicima određuje manje – više na isti način.
Za izraze koji se upotrebljavaju u njemačkom jeziku, u frazeološkim rječnicima daje se objašnjenje: uz odrednicu Haare auf der Zunge haben („imati dlaku na jeziku”) – „imati dugačak jezik; biti drzak na jeziku”, a uz Haare auf den Zähnen haben („imati dlaku na zubima”) – „biti energičan; oštro braniti svoj stav, svoje pravo; imati oštar jezik; biti drzak”. Postavlja se pitanje kako su se mogla razviti ta, u suštini veoma slična značenja našeg i odgovarajućeg njemačkog frazeologizma. Postoje dvije pretpostavke, koje nisu naročito uvjerljive.
U nekim našim krajevima postojalo je vjerovanje da onima koji lažu izraste dlaka na jeziku. Tako su majke obično govorile djeci:
– Isplazi jezik da vidim lažeš li!
To bi trebalo da znači da oni koji ne lažu, koji, dakle, nemaju šta da kriju, mogu da pokažu jezik, tj. da govore otvoreno i oštro, bez ustručavanja. A to i jeste osnovni smisao izraza bez dlake na jeziku, odnosno nemati dlake na jeziku.
Nijemci svoj izraz Haare auf der Zunge haben, odnosno Haare auf den Zähnen haben dovode u vezu sa pričom o nekom čovjeku koji je htio da se prikaže kao vukodlak, pa je pokazivao žile (a, vjerovatno, i dlake) na jeziku i zubima. Otuda i ono „imati dlaku na jeziku/zubima”, nasuprot srpskom: „nemati…”.
Za njemački izraz uvjerljivije je ipak objašnjenje, koje se (kao i već navedeno) daje u jednom etimološkom rječniku, da je dlaka, odnosno dlakavost iskonska oznaka slobodnog čovjeka. Po tome dlaka na jeziku, ili zubima, znači „slobodan” (govor i sl.).
Ako je to objašnjenje tačno, i ako je izraz o kojem je ovdje riječ preuzet u srpski jezik iz njemačkog, ostaje otvoreno pitanje kako je njemačko imati dlaku na jeziku prešlo u naše nemati dlake na jeziku. Dosad na to pitanje nije nađen uvjerljiv odgovor.
Literatura: Milan Šipka, Zašto se kaže, šesto izdanje, Novi Sad