Zašto neka djeca nerado čitaju?

Učitelji i roditelji su možda upoznati sa terminom „nevoljni čitalac“. Odnosi se na dijete ili tinejdžera koji se ne udubljuje u čitanje. To su djeca koja će ispustiti knjigu čim im se pruži u ruke ili je premještati iz jedne u drugu a da ni ne zavire u nju.


Kada su primorani da čitaju, nevoljni čitaoci često djeluju demotivisano i nezainteresovano. Možete primjetiti kako zvjeraju kroz prozor ili blenu u pod, kao da ne mogu da se fokusiraju na tekst koji se nalazi pred njima. Kod neke djece se odbojnost prema čitanju javlja usljed konkurentnog interesovanja za sport, umjetnost ili neku drugu vannastavnu aktivnost. Kod druge se javlja zato što im čitanje teško pada, zato što ga povezuju sa frustracijom i naporom, prenosi mreza-mira.net.

To naročito važi za disleksičnu djecu koja se često muče sa izgovorom riječi, čitanjem i zadržavanjem pogleda na stranici. Djeca sa poremećajem pažnje mogu imati poteškoće da mirno sjede i koncentrišu se pa moraju da pročitaju isti pasus po nekoliko puta, dok je djeci sa senzornim poteškoćama problem da razaznaju simbole na stranicama.

Za ove „čitaoce na mukama“ postoji i emotivna komponenta koja utiče na to što izbjegavaju da čitaju. Ako nešto što vašim vršnjacima ide od ruke a vama teško pada, onda vrlo lako može učiniti to da se osjećate loše. Nizak stepen samopouzdanja može prerasti u anksioznost i izbjegavanje aktivnosti, što dovodi do toga da su djeca spriječena u daljem razvoju svojih vještina.

Zato je važno da pored adekvatnog odabira sredstva koje će pomoći djeci koja se muče sa čitanjem, ona imaju i dopunski kurs iz zvučne pismenosti koja im samo može biti od pomoći, mada će strategija za koju se odlučite najviše zavisiti od prirode problema i specifičnih izazova koji variraju na individualnom nivou. Kako djeca počnu da razvijaju svoje vještine i sposobnosti, tako će postati sigurnija u sebe, biće voljnija da čitaju, i u školi i kod kuće.

Zašto je čitanje važno?

Sav napor koji uložite u to da zainteresujete vaše dijete za čitanje je vrijedno truda, a jedan od najboljih načina da usadite ljubav prema čitanju jeste da svom djetetu čitate još od malih nogu. Istraživanja su kod djece pokazala uzajamnu vezu između vremena utrošenog na čitanje u slobodno vrijeme i ocjena u školi. Čitanje pomaže u širenju vokabulara i istovremeno je osnovna vještina za postizanje uspjeha u akademskom okruženju, kao i sjajna potpora za lični razvoj.

Osobe koje čitaju mogu da iskuse život posmatrajući svijet iz ugla različitih pripovedača, što pomaže u razvijanju empatije i spoznavanju svijeta. Imajte u vidu da motivacija drugačije funkcioniše kod djece i da to što govorite djetetu da je „čitanje veoma važno“ neće uvijek upaliti ili biti dovoljan razlog da vas posluša.

Uočite „nevoljnog čitaoca“

Opiranje čitanju se češće javlja kod dječaka nego kod djevojčica, i prije će se javiti kod djece koja imaju poteškoće u savladavanju tehnika čitanja. Imajte u vidu da nisu svi oni koji nerado čitaju „loši“ u tome. Može biti da dijete jednostavno nije zainteresovano za ovu aktivnost ili mu tek predstoji period u kom će ga knjige inspirisati.

Kako mu pomoći

Kako se svako dijete razlikuje, tako ne postoji jedno univerzalno rješenje za sve. Vjerovatno ćete morati da probate različite strategije pre nego što neka od njih pokaže rezultate.

– Pretvorite svoj dom u biblioteku. Teško je izbjegavati knjige ukoliko se nalaze na svakom ćošku i u svakom uglu. Time što ćete ostavljati zanimljive naslove nadohvat ruke (u kupatilu, u kuhinji, pa čak i na fotelji) povećavate šansu da će vaše dijete pokleknuti radoznalosti i morati da prelista knjigu kako bi saznalo o čemu se tu radi. Između ostalog, opskrbljivanje vašeg doma knjigama je dobar način da budete sigurni da je širok izbor materijala za čitanje na raspolaganju. Možete početi sa knjigama koje imaju takav dizajn korica koji će privući djetetovu pažnju, naročito ako je neka koju ste sami čitali kao mladi. „Izložite“ romane ali i poneki priručnik ili naučni magazin poput Nacionalne geografije.

– Čitajte pred svojom djecom. Jedan od najboljih načina da naučite svoje dijete da čita iz zadovoljstva jeste da ga naučite na sopstvenom primjeru! Uključite čitanje u svoje redovne aktivnosti koje obavljate tokom dana i objasnite djetetu da čitanje ima veći značaj u odnosu na druge aktivnosti koje obavljate, poput odlaska u teretanu ili provođenja vremena na internetu. Ako čitate neku zaista dobru knjigu, možete da mu ispričate nešto o tome o čemu se radi ili da mu pročitate neki manji pasus ukoliko je voljno da sasluša i djeluje zainteresovano.

– Pokušajte da ne budete pretjerano nametljivi. Djeca jako lako mogu to da prokljuve i često odbijaju iz prostog razloga što vole da pomjeraju granice autoriteta. Ali čim zadatak da se čita prestane da liči na naređenje, lakše će se zadobiti njihova pažnja. Imajte na umu da će dijete koje počne da čita po svom nahođenju prije nastaviti da čita nevezano za školske obaveze.
Pitajte svoju djecu kako se osjećaju. Probajte da razgovarate sa njima o čitanju. Da li su nekad imali negativno iskustvo? Da li su čitali o temama koje ih zanimaju? Šta je to što ih možda spriječava da se late knjige? Ukoliko imate mogućnost, pokušajte da uložite napor u ispravljanje zabluda koje mogu imati vezano za knjige i da stvorite nova pozitivna iskustva koja uključuju čitanje čime ćete vjerovatno uspjeti da ih ubjedite da čitanju pruže još jednu šansu.

– Pronađite odgovorajaće štivo. Važno je da izaberete nešto što će vašeg nevoljnog čitaoca ohrabriti i donijeti rezultat. To znači da mu ne dajete knjige koje su previše komplikovane, ali i da ga ne uvrijedite knjigama koje su namenjene djeci mlađeg uzrasta. Kada niste sigurni koliko je neka knjiga komplikovana, poslužite se „testom pet prstiju“. Podignite prst na ruci za svaku nepoznatu riječ na koju vi naiđete. Ukoliko su vam svih pet prstiju podignuti nakon nekoliko pasusa, bilo bi pametnije da izaberete neku drugu knjigu.

– Pomozite vašem djetetu da istraži svoja interesovanja. Čitanje mnogo lakše pada ako čitate o temi koja vas zapravo zanima – i ukoliko imate određeno predznanje o temi kojom se knjiga bavi. Ako vam je cilj da se vaše dijete zainteresuje za čitanje, predložite mu nekoliko knjiga za koje vjerujete da će mu se dopasti ali ga pustite da samo izabere. To može biti strip, sportski magazin, biografija poznatog umjetnika, „Tom Gejts“, katalog sa igračkama ili enciklopedija o dinosaurusima! Sam čin izbora je ono što je najviše važno.

– Odredite period u toku dana koji će cijela porodica koristiti za čitanje. Čitanje ne mora biti nedruštvena aktivnost. Razmislite o tome da odredite vrijeme u toku kog će svaki član porodice čitati svoju knjigu ali sjedeći u zajedničkoj prostoriji. Ukoliko vaše dijete ima drugare sličnog uzrasta, zašto ne biste od toga napravili druženje? Možete da izaberete knjigu za koju mislite da će se svima svidjeti i odrediti i vrijeme u toku kog ćete malo prodiskutovati o njoj. Budite pažljivi da ne tjerate nevoljnog čitaoca da čita naglas jer mu to može povećati nivo anksioznosti i imati kontraefekat.

– Budite kreativni. Neki roditelji dozvoljavaju svojoj djeci da ostanu sat vremena duže budni od propisanog vremena za spavanje, ukoliko to vrijeme ona provode čitajući u krevetu. Drugi nameću kulturu čitanja posjetama kafića, historijskih biblioteka i knjižara u kojima se organizuju promocije i upoznavanje sa autorom. Imajte na umu da različitoj djeci odgovaraju različiti pristupi, postoji mnogo opcija: uvedite džeparac za knjige, obrnite knjigu naopako i čitajte je otpozadi kako bi ste unijeli element humora u čitalačku aktivnost ili utišajte televizor i „odglumite“ zajedno sa svojim djetetom dijaloge sa titlova. Na kraju krajeva, sve to vodi ka stvaranju pozitivnih iskustava koje uključuju knjige u djetetov život.

– Ne bježite od tehnologije. Ukoliko vaše dijete uživa u korišćenju telefona ili tableta – skinite aplikaciju za čitanje elektronskih knjiga. Tehnologija može poslužiti kao moćno sredstvo u učenju ako se pažljivo koristi, posebno kod čitaoca koji žele da prošire svoj vokabular. Vodite računa o veličini i tipu fonta koji ćete odabrati na aplikaciji, jer to utiče i na obim teksta koji će stati na ekran. To može da utiče na svijest djeteta o veličini zadatka, na šta ukazuje činjenica da proces čitanja sa ekrana nije identičan onom kao iz knjige. Takođe se postarajte da se dijete drži dogovora i da krišom ne otvara druge aplikacije kada niko ne gleda.

Sredstva koja pomažu unapređivanju pismenosti

Proizvodi koji su fokusirani na čitalačku aktivnost pomažu djeci da razviju pismenost ali s druge strane se javlja problem poput onog da li je starije jaje ili kokoš – kako bi djeca bila u mogućnosti da koriste aplikacije za unapređivanje pismenosti, moraju biti donekle pismena. Međutim, postoje i drugi načini na koje možete da zainteresujete vašeg nevoljnog čitaoca a da sav fokus nije na samom procesu čitanja.

Jedan od pristupa je upotrebom kompjutera, tačnije programa za kucanje sa akcentom na fonetiku. Mnoga djeca koja imaju muku sa čitanjem ovladavanjem tastature uspjevaju usput da poboljšaju i čitanje i spelovanje. To je zato što je fokus na kucanju – vještini koja pomaže u upotrebi kompjutera – a ne na čitanju, mada dijete koje uči mora da čita riječi ispisane na ekranu kako bi ih otkucalo na tastaturi. Ako tome dodamo audio zapis i ciljani obim i redosled riječi, naš učenik će poboljšati razumevanje odnosa glasova i slova i istovremeno biti upoznat sa prizorima riječi. Ono što se postiže je da nevoljni čitač poboljšava svoje čitalačke sposobnosti, proširuje dijapazon riječi i postaje vještiji u spelovanju bez upotrebe knjige u tradicionalnom smislu.

Naposljetku, kada dođe vrijeme da mora da sjedne i da čita, dijete će vjerovatno imati manje frustracija nego ranije i osjećaće se ohrabreno novostečenim i poboljšanim vještinama.

(Školski.ba)


Sviđa ti se objava? Podijeli je sa prijateljima!

Školski.ba
Školski.ba je informativno-edukativni portal namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini, učiteljima, nastavnicima i roditeljima.