Ako ste uhvatili dijete u laži ili ako mislite da se u tomu već toliko izvježbalo da postaje pravi lažljivac, stručnjaci donose utješne riječi. Naime, tvrde da vrlo mlada djeca ne znaju razliku između istine i fikcije i da zapravo neke vrste laži mogu biti i pozitivan znak.
– Predškolska djeca s višim IQ bodovima vjerovatnije će više lagati od drugih, smatra Angela Crossman, profesorica psihologije na pravnom fakultetu John Jay u New Yorku.
Također, rano stečeno laganje može biti povezano s dobrim društvenim vještinama u adolescentskoj dobi. Naravno, dodala je, nisu sve dječije laži smiješne i pogodne i ne smije se dopustiti da dijete odrasta lažući jer je svakom roditelju cilj podići dijete koje cijeni poštenje.
Upoznajući se s vrstama neistina koje djeca govore u svakoj fazi odrastanja i zašto to čine, roditelji mogu na vrijeme reagirati i bez stresa usmjeravati dijete prema poštenju prikladno za svaku dob.
Do treće godine – početne laži
Jedna od osnovnih laži je izbjegavanje presvlačenja pelene pa će dijete na upit ima li prljavu pelenu odgovoriti s ne. Ako je u blizini njihov vršnjak ili ako je riječ o blizancima, optužit će njih jer žele pod svaku cijenu izbjeći pranje.
Riječ je o malim lažima kojima djeca isprobavaju granice, negirajući da su nešto učinili ili kako bi dobili nešto za sebe. Nema smisla kazniti jer ne shvaćaju da je ono što rade pogrešno, pišu Djecjaposla.com.
– Ako dvogodišnjak povuče rep mački i kaže da nije to učinio on već imaginarni prijatelj ili da se mačka sama povukla za rep, najbolji odgovor je da kazati da mačka ima osjećaje i da ju treba paziti, savjetovala je Elizabeth Berger, dječija psihijatrica i autorica knjige Podizanje djece s karakterom.
Savjetuje roditeljima da djecu ne ispituju da li su nešto napravili ljutim tonom jer će tada sigurno dobiti lažni odgovor.
Predškolska djeca – laži koriste jer miješaju stvarnost i maštu
Miješanje realnosti i mašte tipično je za djecu u dobi od 3 do 5 godina. Ovo je doba nevidljivih prijatelja, čudovišta i drugih izmišljenih likova. Djeca u toj dobi često inzistiraju u tomu da je taj njihov izmišljeni svijet zapravo pravi pa često čujemo laži jer nije vazu slomilo naše dijete već izmišljeni prijatelj i sl.
Stručnjaci smatraju da život u mašti nije opasan ako dijete ne ometa u svakodnevnom životu. Ako dijete izgleda sretno i ima realne odnose s važnim ljudima u svom životu, ne bih se trebali stoga brinuti zbog mašte.
– Tako su djeca činila oduvijek, prije nego što je postojao TV, kazala je dr. Berger.
Sjetite se da ono što izgleda neobično za odrasle jednostavno može biti način djetetovog usvajanja novih stvari i ideja.
Školarci – za sve češće laži imaju sve bolje razloge
Djeca u dobi od 6 do 8 godina već jasno počinju razlikovati prave laži i koriste ih u strahu od mogućih kazni ili da ne razočaraju svoje roditelje ili druge drage osobe.
Ako recimo dijete ima problema s matematikom, ono bi mogao tvrditi da nema zadaće iz matematike jer još nije svjesno posljedica. Stoga, prije nego što ljuto pošaljete dijete u sobu ili zabranite gledanje TV-a, pokušajte saznati što je dijete tjeralo da laže te kod sankcija u obzir uzmite i razloge.
U ovoj dobi djeca su već sposobna lagati i za druge čime pokazuju svoju osjetljivost i društvenu svijest. Dobar primjer su braća od 6 i 8 godina. Zajedno su uzeli sestrin nakit koji su potom izgubili. Niti jedan nije želio priznati što su učinili no na mamino inzistiranje mlađi brat je priznao krivicu. To je pogodilo starijeg brata koji je zaplakao zbog toga što je brat napravio i priznao da je ideja njegova.
Stariji školarci – odrastaju brzo i trebaju dobre primjere
Povremena laž o domaćoj zadaći, poslovima ili pranju zuba, nije neobična ni u ovom dobu (od 9 godina na više) kada djeca već počinju istezati i zaobilaziti istinu na mnogo načina. Postaju sve tajnovitija no ta tajnovitost ne znači da su nešto skrivila već odražava da sazrijevaju.
– Djeca koja sve govore svojim roditeljima u dobi od trinaest ili četrnaest godina ne sazrijevaju, smatraju psiholozi.
Dobar primjer za ovu dob i vrstu laži je primjer mame koja se požalila da joj je 9-godišnje dijete mjesec dana lagalo da svakodnevno vodi dnevnik. Kada je mama uzela da pročita, neugodno se iznenadila vidjevši da joj je dijete lagalo punih mjesec dana.
– Djeca su u toj dobi često zabrinuta, osjećaju da ne mogu podijeliti neku situaciju s odraslima i da u izbjegavanju konflikta moraju lagati, kazala je dr. Berger. To bi mogao, smatra, biti i znak pametnog djeteta koje smatra da je laganje u tom trenutku najbolja opcija.
Najbolji odgovor obično je jednostavno izraziti svoje nezadovoljstvo, da sami date dobar primjer i razgovarajte s njim o tome kako lažljivost može oštetiti vašu vjerodostojnost i odnose. To je vrsta lekcije koja se ne usvoji odmah, ali šanse su da će vaše dijete izrasti u iskrenu odraslu osobu. U težim slučajevima potrebno je zatražiti stručnu pomoć.